Tu se slavi Gospa naša, Gospa od Aljmaša...

U aljmaškom Svetištu Gospe od utočišta svete će se euharistije na Veliku Gospu prikazati u 6, 8, 10, 12, 16 i 18 sati. Svečanu misu u 10 sati predvodit će đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić. Misa u 12 sati bit će posvećena stradalnicima Domovinskog rata i pokojnim hrvatskim braniteljima, dok će u 18 sati biti održana misa s blagoslovom mladih obitelji, roditelja i djece. 

Župnik Tomislav Ćurić poručio je kako se u Aljmašu i ove godine raduju dolasku brojnih hodočasnika te zahvalio svim volonterima i suradnicima koji sudjeluju u organizaciji. 

Za sigurnost hodočasnika angažirano je gotovo 80 policajaca i 30 vozila. Posebna pažnja posvećena je i hodočasnicima koji u Aljmaš dolaze Dunavom. Za njihov siguran dolazak angažirana su dva plovila, dok će se sigurnost događanja dodatno nadzirati i bespilotnim sustavima. Hodočasnicima koji dolaze pješice ili biciklom na raspolaganju je nova sigurna staza.

Organizatori pozivaju sve hodočasnike na oprez, strpljenje i pridržavanje uputa službi kako bi proslava Velike Gospe protekla sigurno i dostojanstveno.Povijest svetišta

Stoljetna tradicija štovanja i progonstva

Prvi spomen Aljmaša seže u 1332. godinu pod mađarskim nazivom Almas, dok povijest marijanskog svetišta započinje krajem 17. stoljeća. Isusovci su 1697. godine u baranjsko mjesto Laško (današnji Lug) donijeli kip Gospe s Djetetom kako bi utemeljili svetište. Zbog vjerskih nemira i opasnosti od uništenja kipa, isusovci su ga 20. studenoga 1704. godine lađom prenijeli u Aljmaš. Zbog tog je događaja Gospa prozvana Gospom od Utočišta. Prvu crkvu na temeljima stare izgradio je o. Franjo Ksaver Jung 1710. godine, a 1715. posvetio ju je đakovački biskup Đuro Patačić, čime počinje masovno hodočašćenje.

Stradanja i obnove kroz stoljeća

Požar 1846. godine: Na Veliki četvrtak izgorjela je cijela crkva i originalni kip. Čudom je sačuvana samo kopija Gospine slike, koja je prenesena na lokaciju danas poznatu kao Gospa pod lipom ili Vodica. Nova crkva izgrađena je 1852. godine pod biskupom Josipom Jurjem Strossmayerom, koji je darovao i novi zavjetni kip.

Komunistički pritisci (1952.): Vlasti su oduzele dio crkvenog zemljišta, srušile postaje Križnog puta i na brežuljku iskopale vojna skladišta u pokušaju zaustavljanja hodočašća.

Domovinski rat (1991. – 1998.): Srpske postrojbe opkolile su Aljmaš 1. kolovoza 1991., a stanovništvo i prognanici napustili su selo šlepovima preko Dunava. Crkva je sravnjena sa zemljom 14. kolovoza 1993. godine. Unatoč razaranju, Gospin kip pronađen je u ruševinama 31. listopada 1992. te je privremeno čuvan u Osijeku.

Povratak i moderno svetište

Točno sedam godina nakon progonstva, 1. kolovoza 1998., oštećeni kip vraćen je u Aljmaš nakon restauracije. Papa Ivan Pavao II. okrunio ga je u Osijeku 7. lipnja 2003. godine. Gradnja nove, moderne crkve u obliku labudice – prema projektu arhitekata Maje Furlan Zimmermann, Ive Gajšaka i Mirka Buvinića – započela je 23. srpnja 2001. godine. Unutrašnjost crkve ukrašavaju vitraji i mozaici akademskog slikara Vladimira Meglića, a svetište je danas ponovno središte domaćih i međunarodnih hodočašća.