U Osijeku se održava 47. sjednica saborskog odbora za poljoprivredu

Poljoprivreda u kontekstu klimatskih promjena i europskog Zelenog plana, uz osuvremenjivanje poljoprivrede i istodobnu zaštitu prirode, neke su od tema sjednice. Jedan je to od ključnih ciljeva reformirane Zajedničke poljoprivredne politike, dok su prelazak na veću održivost naših prehrambenih sustava i pronalaženje rješenja za očuvanje bioraznolikosti ciljevi europske Strategije "Od polja do stola" i Strategije bioraznolikosti u kontekstu europskog Zelenog plana.

Prema onom što je Europska komisija u svojem strateškom dokumentu za naš nacionalni strateški plan izrekla - Hrvatska koristi manje antimikrobnih sredstava i pesticida od ostatka Europske unije, po biološkoj smo raznolikosti u vrhu EU,a po potencijalu za razvoj biogospodarstva smo broj jedan EU. Znatno su nam rasle i površine pod ekološkom proizvodnjom, no moramo biti na oprezu u nekim drugim segmentima. Istaknula je to predsjednica saborskog odbora za poljoprivredu u hrvatskom saboru Marijana Petir. "Znamo da je suša prema procjenama koje je stručna i znanstvena javnost potvrdila, imala najveći utjecaj na smanjenje prinosa u poljoprivredi. Od 2013. do 2016. godine te su štete iznosile 3 milijarde kuna, odnosno čak 43 posto izravnih potpora u poljoprivredi. Temperatura raste i planet se zagrijava, što ima utjecaj i na hrvatsku poljoprivredu. Procjenjuje se da bi se prinosi do 2050. godine mogli smanjiti za 3 do 8 posto. Kad govorimo o šumskim ekosustavima  tu se procjenjuje da bi moglo doći do porasta broja štetnika i smanjenja drvne biomase. Klimatske bi promjene mogle uzrokovati i učestalije šumske požare. Niz je tu faktora o kojima moramo voditi računa i za to moramo biti spremni. Nužno je surađivati sa stručnom i znanstvenom zajednicom kako bismo pravodobno prilagodili našu poljoprivredu prilagodili te odgovorili na sve ove izazove koji su pred nama".