U proljetnoj sjetvi sijat će se više suncokreta nego lani

Ministar David Vlajčić: "Moja domovina ima snagu zlatnog žita i oči boje mora. Slavonska su polja identitet naše domovine, a bez jakog i snažnog sela nema očuvanja ruralnog prostora.  Strateški nam je cilj jačanje domaće poljoprivredne proizvodnje." Rekao je to ministar u Osijeku na tradicionalnoj konferenciji u HGK u proljetnoj sjetvi. 

- Imamo dovoljno sjemena strnih žitarica, soje i lucerne te 50 posto potreba kukuruza. Za sektor sjemenarstva odobrena su dva programa: 1. program sufinanciranja analize sjemena soje na prisutnost GMO-a za razdoblje od 2025. do 2030. godine i za svaku je godinu to 64 000 eura i 2. program sjetve certificiranog sjemena soje vrijedan 4 i pol milijuna eura. Bilanca vanjskotrgovinske razmjene kod žitarica pozitivna je i vrijednosno i količinski. U previh 11 mjeseci 2024. godine ukupno je izvezeno milijunpetstočetrdesettritisuće tona žitarica, vrijednosti od 338 milijuna eura. Hrvatska je samodostatna i u proizvodnji uljarica - suncokreta, uljane repice i soje. Europska je komisija Hrvatskoj odobrila paket pomoći vrijedan 6,7 milijuna eura za saniranje šteta od elementarnih nepogoda u prošlog godini. Novci će se početi isplaćivati vrlo brzo, a bude li potrebno osigurat će se i dodatni iznos nacionalnih sredstava, naglasio je ministar David Vlajčić. 

Upitan što će mu biti prvi zadaci u sektoru, ministar Vlajčić izdvojio je donošenje novog zakona o raspolaganju državnim poljoprivrednim zemljištem do kraja ove godine. Potvrdio je kako će nova Uprava Hrvatskih šuma biti imenovana "u sljedećim tjednima".

- U kontekstu istrage Europske komisije i preliminarnih radnji koje su poduzeli prema Hrvatskoj, smatrali smo da bi nova Uprava možda usporila taj proces, zbog nepoznavanja materije od samih početaka. Bit će to stručna osoba, s višegodišnjim iskustvom upravljanja, pa ne smijemo biti nestrpljivi i donositi odluke preko noći, poručio je Vlajčić.

Voditelj Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo u Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu  Goran Jukić potvrdio je kako sjemena za proljetnu sjetvu ima dovoljno.

- Imamo 50 000 tona sjemena što je povećanje od 8 posto u odnosu na prošlu godinu te  9000 tona sjemena za  izvoz u treće zemlje, što je povećanje preko 50 posto. Manje je sjemena šećerne repe nego prošle godine, a cijena sjemena na razini je prošlogodišnje, dok suncokret ima i nižu cijenu. Raste proizvodnja soje, i stabilna je na 7500 ha na kojima je  proizvedeno 18 000 tona sjemena. 

Direktor prodaje kutinske Petrokemije Damir Piršić istaknuo je kako tržište posljednjih godina pogađaju različiti poremećaji, što je uzrokovalo  rast  cijena mineralnih gnojiva. Također, tržište mineralnih gnojiva posljednjih je godina u znakovitom padu te je 2023. ta potrošnja bila ispod 400 tisuća tona potrošnje, dok se prije nekoliko godina kretala na razini od 550 tisuća tona.

- Petrokemija ima zalihe gnojiva ponajprije fokusirane na hrvatsko tržište, očekujemo nastavak proizvodnje sredinom ožujka i vjerujemo da neće biti nikakvih poremećaja u smislu nedostatka mineralnih gnojiva, istaknuo je Piršić. 

U 2024. godini u proljetnoj je sjetvi šećerna repa posijana na 10.800 ha, suncokret na 65 000 ha, soja, uz postrnu soju na preko 100 000 ha te kukuruz na 280 000 ha. I dalje je veliko zanimanje za suncokret, a značajna je i potražnja za sojom, no ipak manje nego prošle godine. Kukuruz će se sijati na istim površinama kao lani. Pšenica je jesenas zasijana na 145 000 ha, ječam na 57 000, a uljana repica na 18 000 hektara.  Pšenica bilježi porast kao i uljana repica, dok se kod ječma bilježi blagi pad. Prema podacima Hrvatske industrije šećera, šećerna će se repa u Hrvatskoj sijati na 8000 ha te će ta kultura, uključujući površine u Sloveniji i Mađarskoj, biti zastupljena na ukupno 10 000 hektara.