Ususret proljetnoj sjetvi

Sjemena za proljetnu sjetvu bit će dovoljno i cijene mu  neće rasti. Bit će dovoljno i gnojiva, no po većim cijenama od prošlogodišnjih. Procjenjuje se da će šećerna repa u Hrvatskoj biti zasijana na 7 500 hektara, što je rast od oko 5 posto. Rast će značajno i površine pod suncokretom sa 67 na čak 100 tisuća hektara, dok će sjetvene površine pod kukuruzom i sojom lagano padati, čulo se među ostalim na konferenciji o proljetnoj sjetvi u HGK, Županijskoj komori Osijek.   

- Sjemena će biti dovoljno i nema većih poremećaja ni kada je riječ o cijeni, a i resorno je ministarstvo predstavilo petogodišnji program pomoći za sjetvu certificiranog sjemena soje za koji će biti izdvojeno 35 milijuna eura. Program jamči stabilnost i sigurnost kako u proizvodnju pšenice, tako i u proizvodnji soje i poljoprivrednici su ga prošle godine vrlo dobro prihvatili. Hrvatska na godišnjoj razini proizvodi preko 3 milijuna tona žitarica i 450 tisuća tona uljarica. Izvozimo preko milijun tona žitarica (pšenice i kukuruza) kod kojih nam je samodostatnost  na razini 150 posto. Kod uljarica je samodostatnost 250 posto. Šećerna repa bit će zasijana za 7500 hektara u Hrvatskoj, što je povećanje od 5 posto. Dodaju li se tome površine pod šećernom repom u Mađarskoj i  Njemačkoj to jamči proizvodnju  od 90 tisuća tona šećera, što će zadovoljiti domaće potrebe. Uz program pomoći za sjetvu certificiranog sjemena soje Ministarstvo poljoprivrede osiguralo je i kreditnu liniju kroz HAMAG BIKRO  za obrtna sredstva do 25 tisuća eura po poljoprivredniku, a priprema se i jedna kreditna linija za poljoprivrednike u okviru Hrvatske banke za obnovu i razvitak, gdje će minimalni iznos biti oko 500 tisuća eura. Ono što nama nedostaje - prerada žitarica i uljarica moći će se realizirati kroz takve kredite, u kojima se priprema potpora za smanjenje glavnice do 40 posto kroz ovaj financijski instrument. Nastavno na isplatu potpora s kojom smo krenuli 16. listopada prošle godine (osnovno i preraspodijeljeno plaćanje te plaćanje za mlade poljoprivrednike) do Uskrsa će biti isplaćene i eko sheme, plaćanja za iznimno osjetljive sektore, odnosno proizvodno vezana plaćanja, a do kraja lipnja idu i poravnanja. Također, Vlada je prošlog tjedna analizirala potencijalne učinke rasta cijena goriva i odlučila je ograničiti cijene plavog dizela, rekao je na konferrenciji o proljetnoj sjetvi u Županijskoj komori Osijek državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak.    

- Za proljetnu će sjetvu u Hrvatskoj biti dovoljno sjemena. U odnosu na prošlu godinu bilježimo povećanje u količinama sjemena za 6 posto. Imamo 55 tisuća tona sjemena za domaće tržište, što je povećanje za 3000 tona u odnosu na prošlu godinu. Za izvoz imamo oko 9000 tona sjemena, što je povećanje za 200 tona. Cijena sjemena šećerne repe, suncokreta i kukuruza su na prošlogodišnjoj razini, izvijestio je voditelj Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu Goran Jukić.

- Gnojiva će također biti dovoljno, no pitanje je po kojoj cijeni.  Čitam i slušam kako se po medijima nagađa radi li Petrokemija ili ne radi, no odgovor je da radi i to bez prestanka od početka srpnja prošle godine, što je razdoblje od 10 mjeseci bez prestanka. Radit ćemo još i cijeli travanj, a početkom svibnja planiran je godišnji remont od mjesec i pol. Od onih postrojenja koja rade to je 90 - 95 kapaciteta proizvodnje. Što se tiče plina Petrokemija je pojedinačno najveći potrošač plina u Hrvatskoj. 70 posto plina koji koristi Petrokemija je zapravo repromaterijal za proizvodnju amonijaka. Samo 30 posto je energent. Prema tome, današnje cijene plina strahovito utječu na cijene finalnih proizvoda.  Zadnji kvartal u prošloj godini cijena plina iznosila je  oko 35 eura po megavat satu, a danas je 67 eura.  Ti skokovi cijena imaju veliki utjecaj na naše poslovanje i definitivno se moraju odraziti na cijene finalnih proizvoda. Kad govorimo o energetici stalno se priča o tome koliko nafte ili plina prolazi kroz tzv. Hormuški tjesnac? Priča se o 20 posto, a jedna trećina proizvodnje uree prolazi kroz njega, osjetno više nego nafte ili plina. To će definitivno ostaviti traga na raspoloživosti uree globalno, ali i na europskom tržištu. Uz to, Iran je treći najveći proizvođač uree na svijetu, Katar energy zaustavio je proizvodnju LNG-a, oni imaju Petrokemijsko postrojenje budući da nemaju plina i sve to odrazit će se na proizvodnju uree u cijelom svijetu. Ne vjerujem da je neće biti, no ostaje pitanje cijene  zaključio je član Uprave Petrokemije Miroslav Skalicki.