Zimsko računanje vremena

Ljetno računanje vremena završava u noći sa subote na nedjelju u 3 sata, i počinje zimsko računanje vremena, tako što će se pomicanjem kazaljki sata za jedan sat unatrag.

Zimsko računanje vremena odrazit će se i na željeznički promet u državi, navode iz Hrvatskih željeznica (HŽ).
Zato su u elektrotehničkim službama i prometnim uredima HŽ Infrastrukture organizirana posebna dežurstva osoblja, kako bi se svi automatski uređaji koji pokazuju, registriraju ili daju točno vrijeme namjestili na novo, točno vrijeme.
U željezničkome će prometu zbog pomicanja vremena s 3 sata na 2 sata tri putnička vlaka biti zaustavljena na sat vremena u kolodvorima u kojima se zateknu u skladu s voznim redom.
Riječ je o po jednome vlaku na relacijama Vinkovci Zagreb (stajat će u kolodvoru Vinkovci), Varaždin Zagreb (stajat će u kolodvoru Varaždin) i Osijek Zagreb (stajat će u kolodvoru Špišić Bukovica).
Iz Hrvatskog autokluba (HAK) upozoravaju vozače da u razdoblju zimskog računanja vremena, od posljednjeg vikenda u listopadu pa sve do posljednjeg vikenda u ožujku, na motornim vozilima, za vrijeme vožnje i danju moraju biti upaljena dnevna ili kratka svjetla. Motociklisti cijele godine moraju imati upaljena svjetla za vožnje na svojim motociklima.
Hrvatska elektroprivreda (HEP) podsjeća da se s povratkom na zimsko računanje vremena mijenjaju i razdoblja dnevnih tarifa za obračun, pa će se sada utrošena električna energija prema višoj tarifi obračunavati u razdoblju od 7 do 21 sat, a prema nižoj tarifi u razdoblju od 21 do 7 sati.

Iako zvuči neobično, uvođenje ljetnog računanja vremena koje se koristi u više od 70 zemalja svijeta proces je s kompliciranom i prilično kontroverznom prošlošću.
Ljetno računanje vremena (međunarodna engleska oznaka: DST = Daylight saving time) široko je rasprostranjeni službeni vremenski sustav u kojem se, tijekom ljetnih mjeseci, kazaljke prebacuju obično za jedan sat unaprijed u odnosu na mjesno standardno vrijeme. Svrha je toga postupka bolja usklađenost između sati dnevnoga svjetla te radnog vremena i školske nastave. Tako, umjesto ranojutarnjeg dnevnog svjetla, za kojeg većina ljudi još spava, ostaje sat dnevnog svjetla više za večernje aktivnosti. Ljetno računanje vremena češće se koristi u umjerenom pojasu, zbog zamjetne razlike između broja sati dnevnog svjetla u različitim godišnjim dobima. Vlade ga obično opravdavaju kao mjeru uštede energije, jer se njime omogućuje učinkovitije korištenje prirodnog sunčevog svjetla kroz ljetne mjesece. Budući da je manje tame u vrijeme kad je većina ljudi budna, manje se koristi električna rasvjeta, no ima i onih koji nastoje pobiti tu tezu.
Jednu priču uz povratak na zimsko računanje vremena objavili smo i u Panoptikumu Radio Osijeka: