Interview: rektor Marinko Škare u povodu 20 godina pulskog Sveučilišta Jurja Dobrile

Gost Tatjane Kaštelan u Razvojnom kodu je rektor Sveučilišta Jurja Dobrile, prof. dr. sc. Marinko Škare, u povodu dva desetljeća postojanja, djelovanja i doprinosa Sveučilišta Jurja Dobrile (UNIPU-a). Već dvadeset godina objedinjeno se razvija sveučilišni sustav Istre, te su postavljeni temelji kojima danas možemo odgovoriti na snažne razvojne izazove.

Sveučilište Jurja Dobrile u Puli osnovano je 29. rujna godine 2006., dok svoj Dan obilježava 16. travnja, na datum rođenja istaknutog istarskog biskupa i prosvjetitelja Jurja Dobrile čije ime ponosno nosi. Dva su to desetljeća stvaranja znanja, suradnji i novih razvojnih prilika.

Dvadeset je godina od osnivanja najvećeg visoko obrazovnog sustava u Istarskoj županiji, koji je još od samih početaka, svojih prethodnica, a to su Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti, te Fakultet ekonomije i turizma 'Dr. Mijo Mirković', imao međunarodni karakter. Od malog, ali svestranog Sveučilišta osnovanog 2006. godine, do danas postiže uspjehe na međunarodnoj razini.

Fakultet ekonomije i turizma ‘Dr. Mijo Mirković’ u Puli temelji se na više od šest desetljeća tradicije visokog obrazovanja u području ekonomije i turizma. Kao najstarija i najveća sastavnica Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, fakultet kontinuirano razvija studijske programe, znanstveni rad i suradnju s gospodarstvom, oslanjajući se na vrijednosti kvalitete, otvorenosti i odgovornosti prema zajednici.

Korijeni visokoškolskog obrazovanja ekonomista u Istri sežu u 1960. godinu, kada je osnovana Viša ekonomska škola 'Dr. Mijo Mirković', prva takva ustanova u Hrvatskoj izvan Zagreba. Tijekom godina fakultet je rastao i razvijao se, prateći potrebe gospodarstva i društva, te danas izvodi sve razine studija – od prijediplomskih i diplomskih do poslijediplomskih specijalističkih i cjeloživotnih programa te poslijediplomskog sveučilišnog međunarodnog doktorskog studija, stoji u opisu Fakulteta. Kroz svoju povijest fakultet je obrazovao više od 10.000 studenata, od kojih su mnogi postali važni nositelji gospodarskog i društvenog razvoja regije i šire.

Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti jedna je od članica Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli na kojem se više od pola stoljeća osposobljavaju učitelji i odgojitelji za rad u osnovnim školama i dječjim vrtićima na hrvatskom i talijanskom jeziku. Djeluje od 1948. godine u obliku Učiteljske škole, zatim od 1961. do 1977. u sklopu Pedagoške akademije pa Pedagoškog fakulteta, i potom Filozofskog fakulteta. Godine 1999. od Filozofskog fakulteta odvaja se Visoka učiteljska škola, koja početkom 2006. godine postaje Odjel za obrazovanje učitelja i odgojitelja Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Od 2011. djeluje kao Odjel za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, a od 19. rujna 2015. godine rješenjem Trgovačkog suda u Pazinu mijenja naziv u Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti, stoji u opisu Fakulteta.

Sveučilište Jurja Dobrile u Puli snažno se razvija. Prijediplomski i diplomski studijski programi, znanstvena istraživanja, međuinstitucijska suradnja, odabir Fakulteta ili Akademije; danas je paleta učenja i razvoja izuzetno široka. Tako se u Puli može studirati ekonomija, odgoj i obrazovanje, jezik, dizajn, medicina, tehnika, računarstvo, informatika, priroda, glazba, filozofija i komunikacije.

#EvolveUNIPU moto je odnosno krilatica, ali istovremeno strateški koncept pulskog Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Od početka se tu gradi mreža znanja, istraživanja i razvoja, unaprjeđuju se obrazovni programi, infrastruktura kampusa i tehnološki kapaciteti.

UNIPU se temelji na uvođenju inovativnih studijskih programa – poput kognitivne znanosti i umjetne inteligencije. Također, može se pohvaliti online kolegijem iz područja primijenjene ekonomije.

Uz studentske smjerove i obrazovnu bazu, tu je Centar za razvoj karijera, Studentski centar Pula sa smještajem, menzama i drugim popratnim sadržajima. Pulski studenti ostvaruju i iznimne sportske rezultate. Kampus na lokaciji bivše Mornaričke bolnice u Puli nadograđuje se i razvija.

U nastavku poslušajte Razvojni kod Tatjane Kaštelan, u kojemu gostuje rektor Sveučilišta Jurja Dobrile, prof. dr. sc. Marinko Škare.

Rektor Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, prof. dr. sc. Marinko Škare dužnost je preuzeo 2021. godine, a krajem 2024. godine izabran je u drugi mandat koji traje do 2029. godine. Od osnutka pulskog Sveučilišta Jurja Dobrile, od 2006. godine, dužnost rektora obnašali su Marčelo Dujanić (2006. – 2009.), Robert Matijašić (2009. – 2013.), Alfio Barbieri (2013. – 2021.) i Marinko Škare (2021. – danas).

Prethodno na mjestu profesora i dekana pulskog Fakulteta ekonomije i turizma 'Dr. Mijo Mirković', prof. dr. sc. Marinko Škare, jedan je od vodećih hrvatskih ekonomista i znanstvenika. Nalazi se među dva posto najcitiranijih svjetskih znanstvenika prema Stanfordovoj listi za 2023. i 2024. godinu. Njegov rad o utjecaju COVID-19 na turističku industriju citiran je preko 990 puta, što ga čini jednim od najutjecajnijih radova u tom području.

Ratovi i krize u svijetu odražavaju se na život i razvoj svih ekonomija, od najvećih, do najmanjih država. Posljedice se odražavaju i na kvalitetu života odnosno na smanjenje životnog standarda građana, uzrokovano inflacijom. Što nam je konkretno činiti znaju ekonomisti koji se u Puli koji se desetljećima obrazuju u Puli.

U nastavku reportažni prikazi iz Dnevnika HRT Radio Pule, o ekonomskim pogledima i analizama današnjeg razvoja; autorica priloga je Tatjana Kaštelan.

Makroekonomist prof. dr. sc. Marinko Škare godinama ukazuje na to kako su gospodarski rast i razvoj mogući, no važno je fokusirati se na ekonomiju razvoja a ne na ekonomiju krize. Za to je, pak, potrebna volja, snaga i rad svih sudionika odnosno dijelova društva. Studenti pulskog Fakulteta ekonomije i turizma uče o monetarnoj stabilnosti i ekonomskom razvoju, previranjima i posljedicama kojima će i sami svjedočiti. 

Uz inflaciju, koja danas prati hrvatsko gospodarstvo, tu su i niske mirovine. Problem mirovina je strukturni problem, koji postoji dugi niz godina, i uvijek je udio mirovina u prosječnoj plaći bio iznimno nizak, ističe prof. dr. sc. Marinko Škare. Sada kad je tu udar inflacije, onda je taj udar još tim veći, dodaje Škare. Rješenja ipak ima.

Sveučilište Jurja Dobrile u Puli intenzivno nadograđuje mrežu smjerova i kapaciteta, što studentski život čini sve snažnijim. Cilj što jače povezati društvenu i akademsku zajednicu. A tu su danas i novi izazovi vezani uz korištenje umjetne inteligencije u studiranju. Djelujući na više lokacija, putem izložbi, konferencija, okruglih stolova, međunarodnih suradnji, i razmjene odnosno erasmusa studenata i profesora, otvara svoja vrata zajednici. Novo vrijeme nosi i nove izazove, no spremni smo i za njih, ističe rektor Marinko Škare. Upravo se radi na izradi potrebnih dokumenata vezano uz primjenu umjetne inteligencije u studijskim programima, kako u istraživanju, tako i u nastavi, kaže rektor Škare, u smislu da se regulira kako se ona treba koristiti.

SVEUČILIŠTE U PULI U BROJKAMA  - istraživanje i procjena prof. dr. sc. Marinko Škare:

 

• Doprinos BDP-u: Ukupni ekonomski učinak UNIPU procjenjuje se na ~70,6 mil. EUR godišnje (2023.), što čini oko 1,52% BDP-a Istarske županije (4,64 mlrd EUR, DZS).
• Doprinos zaposlenosti: UNIPU direktno i indirektno podupire ~1.440 radnih mjesta, što čini oko 1,8% zaposlenih u pravnim osobama Istarske županije (prosjek 2023., DZS).
• Doprinos obrazovnoj strukturi: Prema internom Alumni registru UNIPU-a, oko 8.640 diplomanata živi i radi u Istri (2007.-2025.), što čini približno petinu visokoobrazovanog stanovništva županije.
• Zaštita od odljeva mozgova: Bez UNIPU, procjenjuje se da bi Istra godišnje gubila dodatnih ~710 visokoobrazovanih osoba, s procijenjenim ekonomskim gubitkom od 10–15 mil. EUR (procjena na temelju Mincerijanskog modela).
• Investicijski doprinos: Oko 36,7 mil. EUR kumulativno investirano u infrastrukturu (uglavnom iz EU fondova), što je ekvivalent oko 43% prvotnog plana proračuna Grada Pule za 2023. (85,8 mil. EUR).

Struku valja slušati, ako želimo razvoj. Svaki rast i razvoj, kao i svaka kriza imaju svoj početak i kraj. Kažu to ekonomisti, čiji su savjeti jedini sigurni put u razvoj gospodarstva, društva, te u bolji život građana.

Razvojni kod Tatjane Kaštelan slušajte ovdje iznad, te na YouTube kanalu i podcastu Razvojni kod. Do slušanja i čitanja!