Sinoć otvoreni prvi Festival pašte u Žminju, osim što je nova manifestacija kojom se želi obogatiti turistički sadržaji središnje Istre, početak je puta kojom se ova tradicionalna namirnica i način njezine izrade u konačnici želi i zaštiti. Stoga je, uz gastronomski i sajamski, dio manifestacije posvećen i stručnoj raspravi o mogućnostima i načinima kako to postići.
Tjesteninu nismo izmislili, ali to ne znači da neke njene tradicionalne oblike, poput istarskih fuža ili pljukanaca ne možemo zaštiti kao naše nematerijalno kulturno dobro ili izvorni proizvod. Do toga je, međutim, dug put a žminjski Festival pašte, kao svojevrsni praktikum, jedan je od prvih koraka. Istodobno, kroz ovu manifestaciju Žminj želi postati mjestom prepoznatljivim po ručno rađenoj tjestenini unatoč tome što se ona nudi na jelovnicima svih konoba i restorana u Istri, kaže direktorica turističke zajednice Lenka Šajina.
Zaštita fuži, pljukanci i makaruna
Pašta nije jedini tradicionalni proizvod koji zaslužuje zaštitu, uvjerena je proizvođačica slastica i tjestenine iz Buzeta Đeni Šavko. I proizvođači tradicionalnih zagorskih proizvoda okupljeni u udruzi Tradicija Zagorja žele zaštiti svoje na daleko poznate mlince, kaže njihov proizvođač Matija Gulija iz Bedekovčine. I dok su rasprave o zaštiti istarske pašte tek počele, Morena Sinčić svoje je fuže kao ukrasne detalje na nakitu, već zaštitila.
Na Festivalu pašte u Žminju, koji traje i danas, izlaže dvadesetak proizvođača, od kojih desetak iz Istre. Većinom proizvode ručno rađenu tjesteninu i, kako kažu, ne mogu zadovoljiti potražnju. Stoga moguću zaštitu, baš kao i konkurenciju koju bi ona mogla donijeti - dočekuju s dobrodošlicom.
Više možete poslušati u tonskom prilogu.
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.