Proslava Dana antifašizma

U Hrvatskoj se današnji dan obilježava kao Dan antifašizma u spomen na prvu partizansku jedinicu u Hrvatskoj i okupiranoj Europi uopće, koja je upravo 22. lipnja 1941. godine osnovana pod velikim starim brijestom u Žabnom na Brezovici pokraj Siska.

To je bio legendarni Sisački partizanski odred, imao je 79 boraca, većinom Hrvata pod zapovjedništvom Vlade Janića Cape. Po uzoru na borce internacionalnih brigada iz španjolskog građanskog rata, i prvi hrvatski partizani nosili su troroge kape s ušivenom crvenom zvijezdom petokrakom.

Sama komunistička partija nije se najbolje snašla tog 22. lipnja '41. kada je Hitlerova Njemačka napala Sovjetski Savez, pa je poziv za opći ustanak protiv fašizma stigao gotovo dva tjedna kasnije, 4. srpnja, a taj se datum u Jugoslaviji slavio kao Dan borca. U samoj Hrvatskoj, osim sisačkih, drugih partizana u to doba nije bilo.

Nakon općeg proglasa o ustanku, agilni komunistički organizatori poput Marka Oreškovića Krndije uspješno u Lici okupljaju ustanike, odaziv je velik i zbog ustaških zločina nad tamošnjim Srbima. Tako potkraj srpnja okolica Donjeg Lapca već ima stotinjak komunističkih ustanika, većinom Srba. No uz komuniste, tada se pod vojnim zapovjedništvom Gojka Polovine ustanku pridružuju i jugoslavenski monarhisti, odnosno četnici. Nakon uništenja ustaške redarstvene posade u Srbu, oružana se borba protiv ustaša nastavila u cijelom ondašnjem kotaru Donji lapac. Tada je došlo i do masakra u selu Brotnja gdje je ubijeno 36-ero članova obitelji Ivezić, a sve se ponovilo i u Boričevcu u kojem je ubijeno 15-ero starijih mještana.

Istovremeno na bosanskoj strani Une komunisti dižu ustanak u Drvaru i Bosanskom Grahovu. No u samim oružanim akcijama na bosanskoj strani u većini sudjeluju četnici pod zapovjedništvom Branka Bogunovića, kasnijeg zamjenika komandanta četničke Dinarske divizije i komandanta četničkog korpusa 'Gavrilo Princip'. 

Odlukom na 4. zasjedanju ZAVNOH-a 1945. godine, upravo je 27. srpnja proglašen Danom općenarodnog ustanka u Hrvatskoj, a isto su to učinili i Odlukom ZAVNOBIH-a u Bosni i Hercegovini. Ta je pogreška u demokratskoj Hrvatskoj ispravljena 1991. godine odlukom hrvatskoga Sabora da se upravo 22. lipnja, datum kada je osnovan Sisački partizanski odred, proglasi Danom antifašističke borbe.