Hrvatski radio

Radio Pula

14:20 / 11.08.2014.

Autor: HRT

U Istri 7% građana ima blokirane račune

HRT logo

HRT logo

Foto: HRT / HRT

U Istarskoj županiji više od 14 tisuća građana ima blokirane račune što je oko sedam posto ukupnog broja stanovnika, a u Puli skoro 4.700 ili oko osam posto stanovnika.

Najviše je građana s blokiranim računima u Gradu Zagrebu, njih gotovo 60 tisuća, dok je u odnosu na ukupan broj stanovnika kao i radno sposobnih građana najviše blokiranih u Koprivničko-križevačkoj te Sisačko-moslavačkoj i Virovitičko-podravskoj županiji.

Pokazuje to analiza koju je objavila Financijska agencija, a prema čijim je podacima krajem lipnja u Hrvatskoj bilo ukupno 316.919 blokiranih građana s dospjelim dugovima većim od 27,8 milijardi kuna.

Od toga se 3,2 milijarde kuna odnosi na dug prema središnjoj državi, a 172,7 milijuna kuna građani su dužni jedinicama lokalne područne (regionalne) samouprave.

Najveći dio, 24,5 milijardi kuna, dug je prema ostalim vjerovnicima, u čemu su najzastupljeniji dugovi građana prema bankama, a tu su i dugovanja  telekomunikacijskim kompanijama, osiguravateljskim društvima, leasing i kartičnim kućama, komunalnim tvrtkama.

*  *  *

U Vladi rade na promjeni nekoliko zakona kojima bi se pomoglo dužnicima, u prvom redu najsiromašnijima. Jedan od modela pomoći bilo bi tzv porezno priznanje čime bi se deblokirali računi 152 tisuće građana koji duguju do 10 tisuća kuna. Recimo i da je iz Vlade kratko poručeno da ministar financija priprema mjere no zasad o tome ne želi govoriti. 

Banke su, kao i vjerojatno ostali vjerovnici, spremne otpisati dio potraživanja koja su nenaplativa tj. toliko teško naplativa da je veći trošak pokušaja naplate, nego iznos koji se može naplatiti, kaže predsjednik Udruge banaka Zoran Bohaček.

Bohaček napominje da iznos od 10 tisuća kuna ne bi trebao biti granični jer, prema Fininim podacima, oko 50 tisuća građana duguje do dvije tisuće kuna, sto tisuća ih duguje do 10 tisuća kuna, a do 25 tisuća kuna duguje također 50 tisuća građana. Svaki je slučaj individualan i ne bi trebalo biti nekog masovnog otpisa.

Predsjednica Udruge blokirani Miriam Kervatin ističe da ako Vladina najava pomoći zaduženim građanima zaživi i postigne cilj. Posebice napominje da bi Vladino uvođenje reda među dužnicima trebalo vrijediti za sve, a ne, kao što je već postalo gotovo pravilo, da se reda, u našem društvu, moraju držati samo najsiromašniji.