Zaštita fuži, pljukanci i makaruna

Nakon pršuta, ulja i sira, sljedeći istarski proizvod koji bi mogao biti zaštićen je istarska pašta. Prvi koraci već su učinjeni, no na tom je složenom, skupom i dugotrajnom putu još puno posla.

Čulo se to na okruglom stolu koji je uoči Prvog festivala pašte u Žminju sljedećeg tjedna, održan u Županijskoj gospodarskoj komori. 

Tjestenina je dio gastronomske tradicije mnogih naroda diljem svijeta. I u Istri ona se pojavljuje u brojnim tradicionalnim oblicima. Oluku o tome s kojom vrstom pašte iz bogate tradicijske baštine krenuti u zaštitu trebali bi, prema mišljenju Blanke Sinčić Pulić iz Odjela za poljoprivredu Istarske županije, donijeti sami proizvođači. 

U Istri ima desetak proizvođača tjestenine. Dio asortimana poput fuži i pljukanci ili makaruna proizvodi se ručno. Upravo je to ono što trebamo zaštititi, kaže proizvođačica tjestenine Mikela Banko Lukšić.

Kada i dođe do zaštite istarske pašte, ona, barem za sada, neće moći nositi oznaku izvornosti. Naime, zbog nedovoljnih količina pšenice s istarskih polja i nepostojane kakvoće, istarska se pašta uglavnom proizvodi od slavonskog brašna. No, bude li nosila i oznaku zemljopisnog podrijetla, nitko takvu tjesteninu neće moći staviti na police domaćih i inozemnih trgovina i nazvati je istarskom paštom.

Poslušajte više u tonskom prilogu.