Važno je paziti na unos šećera i soli, pogotovo u ovim toplim danima

Tijekom ljetnih vrućina veću pozornost treba dati prehrani, koja uvelike može pomoći, ili pak odmoći da se osjećamo bolje, poglavito kada su u pitanju rizične skupine građana. Neka Vam prehrana bude raznolika, savjetuju nutricionisti. Vrijedi to stalno, a pogotovo sada kada je organizam iscrpljen od sunca i vrućina.

Zamijenite bijeli kruh integralnim. Jedite pet ili više porcija voća i povrća dnevno – porcija je onoliko voća ili povrća koliko stane u Vašu šaku. Ograničite unos masti, zaslađivača i soli. Stoji to u brošuri ‘Hranite li se i Vi zdravo?’ Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i možete je preuzeti na internetu. Na godišnjoj konferenciji o zdravim životnim stilovima Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Istarske županije, održanoj u Puli, istaknuta je važnost edukacije o unosu soli i šećera u organizam. Predavanje je održala magistra nutricionizma Mirja Zupčić.

Sol smo počeli koristiti šest tisuća godina prije Krista. Sol se koristila i kao valuta za plaćanje. Potaknula je Francusku revoluciju 1789-e. A 1807. godine otkriveno je da je Natrij važan elektrolit te da bez soli nema života. Od početka 20. stoljeća, međutim, borimo se s prekomjernim unosom soli u organizam. Svjetska zdravstvena organizacija navodi da nam je dnevno potrebno pet grama soli. Hrvati sole 11,6 grama soli dnevno. Izvori su prerađena hrana – chips, fast food i mesnati proizvodi, ističe nutricionistica Zupčić.

U nastavku poslušajte širi reportažni prikaz iz Županijskog dnevnika HRT Radio Pule. Zaključke s Konferencije prenijela je Tatjana Kaštelan.

Šećer smo, pak, počeli konzumirati puno kasnije, oko tisuću 100-te godine. Prvi slatkiš bili su šećerni bademi. 1700. godine šećer je bio luksuz. Početkom 20. stoljeća kreće problem s prekomjernim unosom. Svjetska zdravstvena organizacija navodi treba ga ograničiti na deset žličica ukupnog šećera dnevno, a za dodatne zdravstvene koristi to treba prepoloviti, ističe Mirja Zupčić, dakle 25 grama ili pet žličica šećera dnevno. Hrvati jedu dvadeset žličica dnevno. Zašto su dodani šećeri takozvani negativci, dok voće nije?

Donosite zdrave odluke, na taj način čuvate svoje zdravlje, ističe Sanja Mihalić iz Udruge dijabetičara Istra, koja i iz svog iskustva ističe da treba paziti na unos šećera i soli. Mnogi krenu s konzumiranjem zdrave hrane i jedu nekoliko dana pa nastave po starom. Tako ništa nisu učinili jer treba nastaviti zdravo jesti. Jednostavno rečeno, valja jesti ono što su nekad naše bake kuhale i bit će sve dobro.

Prerađena i fast food hrana najviše doprinosi unosu soli. Šećer nam, pak, najviše dolazi s gaziranim pićem. Ćevapčići, primjerice, imaju tri grama šećera u 100 grama mesa. Umjetna sladila nisu poželjna u prehrani, ističe nutricionistica Mirja Zupčić. Zašto? Zato što podražavaju naše okusne pupoljke koje imamo u crijevima. Tijelo očekuje energiju, koja nam ne dođe i stvara se disbalans, dolazi osjećaja gladi pa dođe do prejedanja.

Treba jesti što više neprerađene hrane bez deklaracije. Začiniti je biljnim začinima, curryjem, kurkumom, limunovim sokom, bijelim vinom, rajčicom… Uživajmo u hrani bez puno soli koja nam šteti, ističu nutricionisti.

Liječnici kažu, za žeđ je najbolja voda, ili čaj, kompot. To je posebno važno tijekom ovih ljetnih vrućina.