Hrvatski radio

Radio Rijeka

Zdravljak: Kako usporiti aterosklerozu, glavni uzrok srčanog i moždanog udara? 26.04.2018.

26.04.2018.

18:05

Autor: Hrvatski Radio

Važno je unutrašnjost krvnih žila održati prohodnima i elastičnima (Foto: Pixabay)

Važno je unutrašnjost krvnih žila održati prohodnima i elastičnima (Foto: Pixabay)

Foto: - / -

Kad bismo spojili sve krvne žile prosječnog odraslog čovjeka, one bi bile dugačke oko 100 000 km, što je jednako kao 2,5 zemljina ekvatora. Nije lako održati zdravom toliko dugačku i složenu mrežu, i upravo su bolesti srca i krvnih žila među najčešćim bolestima današnjice, i to onim smrtonosnima. Kako ih što dulje održati elastičnima i zdravima?

Kao što smo već rekli u nekoj od ranijih emisija, najčešći uzrok pobola i pomora diljem svijeta su kardiovaskularne bolesti, dakle bolesti srca i krvnih žila. Među njima najvažnije su ishemijska bolest srca (nastala zbog suženja arterija u srcu, čija je teška i opasna manifestacija srčani udar) te cerebrovaskularna bolest (ona pak nastaje zbog suženja ili puknuća arterija u mozgu što dovodi do infarkta mozga ili krvarenja u mozgu).

Što se tiče Hrvatske, svaki šesti muškarac i svaka peta žena umru od ishemijske bolesti srca, a otprilike svaki sedmi muškarac i svaka šesta žena od cerebrovaskularne bolesti. Prema podacima Hrvatskoga zavoda za statistiku za 2014. godinu, bolesti cirkulacijskog sustava su njačešći uzrok smrti (oni uzrokuju čak 47 posto svih uzroka smrti).

Srčani udar: tipični i atipični simptomi - Važno je da svi znamo prepoznati osnovne simptome infarkta srca: to su bol u grudima, najčešće iza prsne kosti, koja se može širiti u vrat, lijevu ruku i žličicu. Obično je dosta snažna, poput stezanja ili pritiska, može oscilirati u snazi, a često je popraćena osjećajem nedostatka zrakaznojenjem i mučninom. Bol obično traje dulje od 20-30 minuta, ne popušta nakon odmora ni uzimanja nitroglicerina, što ovu bolest razlikuje od napada angine pectoris. Međutim, zanimljivo je da u nekih bolesnika simptomatologija nije karakteristična i prolazi nezapaženo, bez značajnih bolova u prsima, što je naručito često u bolesnika sa šećernom bolesti. Ako imamo ovakve simptome odmah se moramo javiti u KBC na Sušaku, u Hitnu službu, kardiolozima, kako bi oni mogli intervenirati.

Međutim, u zemljama razvijenog zapada, za razliku od nas, smrtnost od ovih bolesti je u opadanju. Prema tome, vrhunac epidemije kardiovaskularnih bolesti, kojeg su zemlje zapadne Europe preživljavale prije nekoliko desetaka godina, zemlje istočne i srednje Evrope, kao i mi, proživljavamao upravo sada. Očito su neke od zdravstvenih mjera na zapadu široko prihvaćene (o njima smo već govorili, a i govorit ćemo), ali još nisu dovoljno zaživjele kod nas.

Ateroskleroza - najčešći uzrok kardiovaskularnih bolesti

Naravno, u ovoj velikoj skupini oboljenja postoje bolesti različitih uzroka, ali uzrok ishemijske bolesti srca i većine slučajeva cerebrovaskularne bolesti je ateroskleroza tj. patološki proces krvnih žila koje zovemo arterije (one vode krv iz srca u organe, pa tako i u srce te mozak), u kojima nastaju zadebljanja njihove stijenke, koja, na kraju, kritično smanje protok krvi kroz krvnu žilu i onemoguće adekvatnu opskrbu srca ili mozga krvlju (tj. kisikom i hranjivim tvarima). U slučaju srčanog ili moždanog udara, tj. infarkta srca ili mozga, to može dovesti do potpunog odumiranja dijela tih organa s moguće fatalnim posljedicama.

Proces ateroskleroze u našim arterijama je neuzaustavljiv i neminovan. On počinje veoma rano, pa se već u dječjoj dobi mogu dokazati neki početni oblici ovog procesa, a obdukcije mladih poginulih vojnika u raznim ratovima u svijetu utvrdile su tragove aterosklerotskih promjena u njihovim arterijama. Međutim, ukoliko je proces ateroskleroze ubrzan ili izrazit, te ukoliko zahvaća "strateške" krvne žile u vitalnim organima, on će rezultirati bolešću, moguće i smrću. 

Stvaranje aterosklerotskog plaka

Smatra se da sam proces teče na sljedeći način: prvo neki štetni agens, tj. proces (npr. toksini iz cigarete, visoki krvni tlak itd.) ošteti endotel krvnih žila, a to je onaj najpovršniji sloj arterije koj je neposredno izložen krvi. Nakon što se endotel ošteti, neke bijele krvne stanice iz krvi prijanjaju za mjesto oštećenja, i dalje prodiru u stijenku krvne žile.

U neke od tih stanica ulaze masnoće iz krvi i povećavaju volumen samih stanica, ali i čitave promjene. Nadalje, mišićne stanice iz unutarnjih dijelova krvne žile bivaju privučene u opisanu promjenu. One se umnožavaju, a u ove promjene ulaze i vezivne stanice koje izlučuju različite komponente te, malo pomalo, nastaje aterosklerotski plak koji strši u unutrašnjost arterije i smanjuje normalni protok krvi.

Konačno taj aterosklerotski plak može izrazito narasti ili pak može puknuti, što je poticaj za nastanak ugruška (tromba) na takvom oštećenom plaku. Sve to može toliko suziti lumen krvi da smanji protok krvi do te mjere da tkivo srca ili mozga kojega ta arterija hrani - odumre, tj. nastaje infarkt. Već je rečeno da proces ateroskleroze nezaustavljivo teče tijekom života, ali do bolesti dovodi samo ako je ubrzan, kvantitativno jako izražen te ako zahvaća važne krvne žile

Raznoliki simptomi moždanog udara - Klinička slika moždanog udara može biti izrazito raznolika, što ovisi o tome u kojem se dijelu mozga dogodi infarkt ili krvarenje. Ipak, najčešće se manifestira oduzetošću dijela tijela, nemogućnošću normalnoga govora, poremećajima vida ili sluha, glavoboljom i poremećajima svijesti, sve do kome. I u ovim slučajevima treba hitno zatražiti liječničku pomoć, tj. liječenje naših neurologa.

Što ubrzava nastajanje aterosklerotskih plakova? 

Brojni su čimbenici koji ubrzavaju nastajanje plaka; na neke od njih možemo, a na neke ne možemo utjecati. Najvažniji među njima su pušenje, poremećaj masnoća u krvi, povišeni krvni tlak, neregulirana šećerna bolest te sjedilački način života.

Međutim, pojava bolesti nije određena samo ovim stečenim faktorima, već i našim spolom (muškarci su načelno skloniji aterosklerozi), dobi (za muškarce je rizična dob iznad 45 godina, a za žene iznad 55 godina), kao i našim genetskim kodom, tj. većim brojem različitih gena koje nasljeđujemo, a koji na ovaj ili onaj način imaju učinak na konačno ispoljavanje kliničkih posljedica. 

Sinergističko djelovanje rizičnih faktora

Kako "nijedan čovjek nije otok", tako ni čimbenici kardiovaskularnog rizika nisu "otoci" te ih ne smijemo gledati odvojeno, neovisno jednog o drugome, jednostavno ih zbrajajući. Njihov međusobni učinak je mnogo kompliciraniji i suptilniji te se, ovisno o težini svakog od ovih čimbenika rizika, njihov ukupni učinak multiplicira.

Vezano uz moždani udar, postoje još dva stanja koja možemo prepoznati ranije i s tim u vezi intervenirati te smanjiti mogućnost nastanka moždanog udara. (1) Ukoliko imate poremećaj srčanog ritma koji se zove fibrilacija atrija, a koji je veoma čest u populaciji, posebno onoj starijoj, zbog zaostajanja krvi u srčanim šupljinama raste mogućnost za nastanak ugrušaka, čiji se komadići mogu otkidati (embolizirati) i krvlju dolaziti u mozak, uzrokujući moždani udar. Zbog toga se ova aritmija treba otkriti pravljenjem EKG-a i liječiti lijekovima koji sprječavaju nastanak spomenutih ugrušaka. (2) Začepljenje karotidnih arterija (krvne žile koje vode krv iz vrata u mozak) značajno povećava mogućnost nastanka infarkta mozga jer mozak ne dobiva dovoljno krvi, pa se ovo stanje treba na vrijeme prepoznati (najčešće se otkriva posebnom ultrasonografskom pretragom, tzv. color-dopplerom). Značajno začepljenje (definira se kao začepljenje 75 posto ili više lumena karotidne arterije) može se uspješno liječiti različiti zahvatima te time prevenirati nastanak moždanog udara.

Danas se promatra tzv. ukupni rizk razvoja kardiovaskularnih bolesti. Ako netko od nas ima povišeni krvni tlak određene vrijednosti (npr. 160/100 mmHg), ukupni rizik od kardiovaskularnih bolesti može biti vrlo različit, ovisno o broju i težini drugih glavnih čimbenika rizika. Temeljem brojnih istraživanja izrađene su tablice ukupnoga kardiovaskularnog rizika za razvoj ishemijske bolesti srca i moždanog udara, koje uključuju raspone dobi, vrijednosti sistoličkoga krvnog tlaka i kolesterola u krvi muškaraca i žena te pušača i nepušača. Svatko od nas, uvrštavanjem vlastitih vrijednosti u te tablice, može izračunati svoj desetogodišnji rizik.

Ukoliko se otkrije visoki rizik, trebalo bi hitno promijeniti način života te se podvrgnuti liječenju. Svatko tko je navršio 40 godina života (makar možda i ne zna za neki od mogućih rizičnih čimbenika) ili oni mlađi od 40 godina koji imaju u obitelji slučajeve ranog obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti, trebali bi, zajedno s obiteljskim liječnikom, odrediti svoj ukupni rizik od kardiovaskularnih bolesti i temeljem njega odrediti daljnje korake u prevenciji. 

I za kraj, treba navesti da je nekoliko velikih, kontroliranih svjetskih klinčkih studija utvrdilo da četiri čimbenika rizika za kardiovaskularne bolesti - pušenje, poremećaj masnoća u krvi, povišeni krvni tlak te šećerna bolest - prethode pojavi više od 80 posto neželjenih kardiovaskularnih bolesti.

Smanjiš jedan rizik, pada i ukupni

Smatra se da već i malo sniženje nekog od ovih rizičnih čimbenika značajno reducira ukupni kardiovaskularni rizik. Primjerice, postoje podaci da smanjenje sistoličkoga krvnog tlaka za 2 mmHg uzrokuje smanjenje ukupnoga kardiovaskularnog rizika za 10 posto, a za 7 posto mogućnost da se razbolite od ishemijske bolesti srca.

Zato svi dobro zapamtimo sadržaj ovog poglavlja i iskoristimo ga za neke konkretne akcije i za ostvarenje najvažnijih ciljeva, a to su zdravlje, zadovoljstvo i dobra kvaliteta življenja. Jer, "svaki pothvat počinje predodžbom o cilju". 

(U sljedećoj emisiji govorit ćemo o povišenim masnoćama u krvi – zašto su one važne, kada postaju opasne, kako ih možemo kontrolirati…)

------------------

Doc. dr. sc. Toni Valković, internist hematolog, odjelni liječnik u Zavodu za hematologiju, reumatologiju i kliničku imunologiju Kliničkoga bolničkog centra Rijeka i redovni profesor na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.

Emisija

Zdravljak: Kako spriječiti najteže tjelesne bolesti? [ARHIVA]

Poslušajte našu još uvijek vrlo traženu i slušanu seriju emisija iz proljeća 2018. godine, u kojima internist hematolog doc. dr. sc. Toni Valković iz KBC-a Rijeka govori o prevenciji najtežih bolesti današnjice.

Poslušajte u Slušaonici