Jurica Pavičić: Trebamo u potpunosti reformirati odnos prema lektiri

Pisac, scenarist i kolumnist Jurica Pavičić osvrnuo se na izazove pojave umjetne inteligencije, problem sve rjeđeg čitanja i općenito pismenosti društva.

U programu Radio Rijeke gostovao je povodom obilježavanja Međunarodnog dana pismenosti, koji je UNESCO proglasio prije točno 60 godina, a koji se obilježava kako bi se podsjetilo na važnost pismenosti kao temeljnog ljudskog prava.

Prema podacima UNESCO-a iz 2024., najmanje 739 milijuna mladih i odraslih diljem svijeta još uvijek nema osnovne vještine pismenosti. Istodobno, 4 od 10 djece ne postiže minimalnu vještinu čitanja, a 272 milijuna djece i adolescenata nije bilo u školi u 2023. godini.

Također, manje od 5 posto starijih od 15 godina u gotovo trećini zemalja svijeta sudjeluje u edukaciji i programima učenja. Prema UN-ovim podacima, gotovo 34 posto zemalja svijeta troši manje od 1 posto obrazovnog budžeta na obrazovanje odraslih osoba.

Unatoč globalnim kampanjama opismenjavanja, statistika pokazuje da prostora za napredak ima. Uz tradicionalne probleme, danas se pojavljuju i neki novi. Sve manje čitamo, a sve se više oslanjamo na umjetnu inteligenciju.

Iako živi od svog pisanja, Jurica Pavičić nije zabrinut činjenicom da umjetna inteligencija u samo nekoliko sekundi može generirati neki tekst ili priču.

- Ona ne utječe na moj rad i mislim da neće još dosta dugo. Umjetna inteligencija je vrlo koristan alat za svaki intelektualni rad, rekao je.

Istaknuo je i neke druge pozitivne strane UI, a jedna od njih je brisanje razlike između "malih" i "velikih" jezika.

- Vi sada možete putem interneta pronaći i pročitati neki znanstveni članak ili novinski tekst na mađarskom ili estonskom jeziku bez ikakvog problema.

Osvrnuo se i na fenomen sve rjeđeg čitanja, rekavši da je piscima to izvor brige, ali da nije povezan s pojavom umjetne inteligencije.

- Već je duže tako, ljudi koji su čitali su uvijek bili manjina. To su uglavnom osobe starije od 50 godina i većinom žene.

Iako priznaje da postoji određena doza bojazni za budućnost pisanja, Pavičić ističe da pripovijedanje neće nestati, već će samo mijenjati svoj oblik.

- Roman je bio glavni izvor zabave u 19. stoljeću, danas su to Netflix serije. Književnost će možda ostati u prošlosti, a to bi se moglo dogoditi i filmu.

Pavičić smatra da se s ovim problemom treba suočiti tako da se mlađoj publici približi književnost plasiranjem knjiga koje će im biti zanimljive.

- Potrebno je u potpunosti reformirati odnos prema lektiri u školi. Kada se djeci daju klasici na teškom jeziku, postiže se efekt odbijanja.

Podaci s posljednjeg popisa stanovništva pokazuju da je danas u Hrvatskoj manje od 1 posto nepismenih osoba starijih od 10 godina. Istovremeno, prema istraživanju Programa za međunarodnu procjenu kompetencija odraslih, Hrvatska je ispod prosjeka zemalja OECD-a.

- Ono što primjećujem kod studenata, dakle najobrazovanijeg dijela društva, jest da se ta generacija puno bolje snalazi na engleskom jeziku.

Više poslušajte u razgovoru: