Nadahnuti skulpturom Apoksiomena, Lošinjani su uz pomoć kuhara Adrijana Nikolića i povjesničara istražili gastronomsko antičko nasljeđe otoka. Što se jelo u doba antike? Jeste li za jedne antičke palačinke?
06.03.2014.
17:26
Autor: Tajana Petrović Čemeljić
HRT logo
Foto: HRT / HRT
Nadahnuti skulpturom Apoksiomena, Lošinjani su uz pomoć kuhara Adrijana Nikolića i povjesničara istražili gastronomsko antičko nasljeđe otoka. Što se jelo u doba antike? Jeste li za jedne antičke palačinke?
Na četvrtom izdanju Adrijanove miomirisne kuhinje ispričana je Apoksiomenova gastronomska priča. Uostalom, u unutrašnjosti samoga kipa, koji potječe iz 2. stoljeća pr. Kr.), uz komadiće drva, grančice i gnijezdo glodavca, pronađeno je i nekoliko sjemenki raznih plodova te koštice masline i trešnje.
Antički brončani kip atlete, visok 192 cm, izvađen je 1999. godine iz podmorja između otočića Vele Orjule i otoka Lošinja. Kip predstavlja mladog sportaša dok čisti strigil kojim je s tijela sastrugao ulje, prašinu i znoj nakon natjecanja. Od osam do sada poznatih Apoksiomena (od kojih je najpoznatiji brončani kip iz Kunsthistorisches Museuma u Beču, otkriven 1896. u Efezu), lošinjski je kip najcjelovitiji i najbolje sačuvan. Autor kipa je nepoznat, no klasična ljepota i vrsnoća izrade govore o vrhunskome majstoru.
Grci su jeli zdravo, a priprema jela im je bila jednostavna. S načinom života u doba antike polaznike su upoznali Lidija Kosmos i povjesničar Julijano Sokolić, dok su Radovan Marčić i Adrijano Nikolić bili zaduženi za antičku gastronomiju. Omiljene delicije antičkih jelovnika bile su kreme od ječma, maslinovo ulje i riba. Od začina su se uglavnom koristili kadulja, origano, mažuran, razne sjemenke poput sezama, proso, masline, luk, menta, divlji koromač, plodovi mirte, divlji celer itd.
U praktičnom i slasnom dijelu radionice polaznici su izradili jela prema antičkim recepturama: ponajprije razne pogače - s maslinama, od slanutka, sa samoniklim biljem. Zatim mesne pogačice s pinjolima, kruh sa sirom, mariniranu oradu s garantonom (riblji umak), marinirane odreske tune na žaru, svinjetinu u marinadi te kuhanu leću sa šafranom.
Maslinovo ulje se aromatiziralo, a crne masline pekle u vinu s koromačem ili punile pistacijama. Bilo je tu i datulja punjenih orasima i arhaičnih palačinki – za koje vam donosimo i recept iz davnina:
Za četiri arhaične palačinke (zvane itria), potrebno je 100 g glatkog brašna, 8 žlica meda, 1 žlica sjemenki sezama, 1 žlica maslinovog ulja i 200 ml vode.
Brašno prosijte u zdjelu, postupno ulijevajte vodu i pjenjačom miješajte da se ne stvore grudice. Postupno dodajte pola količine meda (4 žličice). Zagrijte teflonsku tavu, ubacite sjemenke i pržite ih dok se ne zažute, a onda ih prebacite u zdjelicu.
Istu tavu namažite uljem, ulijte četvrtinu smjese u tavu tako oblikujete okruglu palačinku. Pecite palačinku i s druge strane, dok ne požuti. Ponavljajte dok ne potrošite svu smjesu – ovo je količina za 4 palačinke.
Pečene palačinke stavite na pladanj, premažite preostalim medom, posipajte sjemenkama i poslužite. Ova slastica je bila vrlo popularna u antičkoj Grčkoj. Uz kazališta se nalazio štand na kojem bi se pekle ovakve palačinke, a gledatelji bi ih kupovali u pauzama između činova.
Lošinjski restorani postupno će u svoju ponudu uvoditi segmente antičke kuhinje, kao dio kulturnog projekta, najavljuju u Turističkoj zajednici Grada Malog Lošinja.
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.

Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora
HRVATSKI RADIO
MEĐUNARODNI KANAL
NACIONALNI PROGRAMI