Majstor Antonio Michelazzi rođen je u Furlaniji, a umro je u Rijeci 18. rujna 1771. godine. 250 godina poslije pratimo njegove tragove koje otkrivamo u Rijeci, Senju, Zagrebu, Grazu... Po svom izboru, pola stoljeća bio je altarist, kipar, arhitekt i urbanist s radionicom u Rijeci.
Djelovao je u Rijeci i mjestima bliže okolice, ali je utjecajan bio i u široj regiji, radio je i u Zagrebu i Grazu. Carica Marija Terezija imonovala ga je carsko-kraljevskim arhitektom pa su ga zbog toga zvali i u Senj poslije velike poplave 1757. godine.
Antonio Michelazzi osmislio je preuređenje gradske jezgre i gradnju dva prilično skupa mosta. Mostovi nisu izgrađeni, ali su gradska vrata na kraju Jozefinske ceste nastala na mjestu na kojem ih je on zamislio.
Kao altarist potpisuje šest mramornih oltara (ukupno ih je jedanaest) u Crkvi Uznesenja Blažene Djevice, riječkoj Assunti.
U katedrali sv. Vida stoji mramorni kip sv. Franje Borgie koji ruci drži glavu Izabele Portugalske. Slijedeći baroknu preokupaciju transformacije osjećaja / osobe / materijala, umjetnik je u tom detalju uspio prikazati rastakanje ljepote. Michelazzijevo remek-djelo, prema riječima povjesničara umjetnosti dr. Damira Tulića, također je u riječkoj katedrali, a riječ je o oltaru sv. Franje Ksaverskoga koji ima neobičnu liniju i nekoliko predivnih kipova.
Iz jednog činovničkog izvještaja doznajemo da je radionica majstora Michelazzija bila izvan riječkih gradskih zidina, preko puta gradskoga tornja. A to je, u to vrijeme, otvorilo problem tumačenja propisa... Uspješan rad takvih majstorskih radionica kakva je bila Michelazzijeva, bio je podloga za ekonomski uzlet Rijeke u stoljeću koje je slijedilo.
U okviru znanstveno-istraživačkih projekata Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Rijeci: ET TIBI DABO naručitelji i donatori umjetnina u Istri, Hrvatskom primorju i sjevernoj Dalmaciji od 1300. do 1800. godine te Barokna Rijeka, život i rad Antonija Michelazzija istraživali su dr. Tulić i doktorand Mario Pintarić.
Uz obljetnicu majstorove smrti organizirali su izložbu na riječkom Korzu i znanstveni skup, a mi smo umjetniku posvetili dva nastavka emisije Akademskih kvarat ure, poslušajte ih:
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.