Hrvatski radio

Radio Rijeka

15:30 / 09.12.2014.

Autor: Hrvatski Radio

''Muzeji zajedno'': runolist i kranjski ljiljan u Brodu na Kupi

HRT logo

HRT logo

Foto: HRT / HRT

''Muzeji zajedno'' je projekt u kojem je umreženo šest muzeja u Primorsko-goranskoj županiji. Osim što će međusobno surađivati, prodaju i zajedničku ulaznicu koja vrijedi 48 sati. Utorkom i srijedom u 10:45, po jednu ulaznicu dobit će i slušatelj Radio Rijeke.

50 kuna vrijedi obiteljska ulaznica, pojedinac plaća jedinstvenu ulaznicu vrijednu 30 kuna, a umirovljenici samo 10 kuna. Umreženi muzeji su: Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja sa zbirkama u Dobrinju i Kastvu, Prirodoslovni muzej sa zbirkom u Brodu na Kupi, Muzej Grada Rijeke, Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Hrvatski muzej turizma u Opatiji i Muzej grada Crikvenice. Svi objekti otvoreni su svakoga dana od 9 do 20 sati.

Kakve zanimljivosti vam nude, muzeji otkrivaju u suradnji s Radio Rijekom, utorkom i srijedom u 10:45!

Ovaj tjedan vodimo vas u Kaštel Zrinskih u Brodu na Kupi. Izložba fotografija "Šareni biljni svijet Gorskoga kotara" dio je tamošnjega stalnog postava Prirodoslovnoga muzeja Rijeka. Uz runolist i kranjski ljiljan, koje predstavljamo ovoga tjedna, na izložbi možete vidjeti i ostale značajne biljne vrste goranskoga kraja.

Runolist 

Još od 19. stoljeća runolist, zbog svoje iskonske ljepote, predstavlja simbol čistostoće i djevičanstva Alpa, alpske poezije i romantičkog nacionalizma. U alpskom folkloru, darivanje cvatova runolista ljubljenoj osobi predstavljalo je obećanje vjernosti. Runolist je i simbol alpinizma i zaštite prirode, dakle prava visokoplaninska biljka, čiji gusto dlakavi listovi štiteći biljku od mraza, hladnoće, isušivanja te ultraljubičastih zraka predstavljaju prilagodbu na visokoplaninske životne uvjete.

No, je li runolist zaista tako "alpski"? Zapravo i nije jer nije rijedak niti u ostalim europskim planinama. Još je zanimljivija činjenica da se runolist u europske planine iz srednjeazijskih doselio tek "nedavno", za vrijeme ledenih doba. Od približno 35 vrsta unutar roda Leontopodium, većinom rasprostranjenih u jugoistočnoj Aziji, samo dvije vrste uspjevaju u Europi.

Runolist je na Liburnijskom kršu razmjerno čest po planinskim vrhovima, gdje najčešće uspijeva u pukotinama stijena i na kamenjarskim travnjacima izloženima jakoj buri. Ponegdje raste i na hladnijim i vlažnijim stijenama na rubu ponikava i jama u dubokim šumama Gorskoga kotara. I, da, ima ga i na Učki, pa se bez problema u jednom satu može fotografirati runolist i okupati u moru!

Kranjski ljiljan

Povijest otkrivanja neke biljne vrste možda nije uvijek tako očita kao što je to sama vrsta. To vrijedi i za kranjski ljiljan. Iako poznat botaničarima već u 16. stoljeću, pod pravim je imenom prepoznat tek u 19. stoljeću, što govori i o zamršenoj sistematici europskih ljiljana. Na Balkanu uspijeva još nekoliko vrsta ljiljana poznatih pod različitim imenima: bosanski, albanski i Jankin, koje od kranjskog često nije lako razlikovati zbog prijelaznih oblika.

Boje cvijeta tipičnoga kranjskog ljiljana su živonarančaste ili svijetlocrvene s tamnim točkama, dok se primjerci žutih cvjetova, tipični za ostale spomenute ljiljane, javljaju dosta često i kod kranjskog ljiljana. "Tipični" primjerci kranjskog ljiljana rastu između sjeveroistočne Italije i zapadne Bosne i Hercegovine, dok ga već na Velebitu zamjeni bosanski ljiljan (L. bosniacum).

Iako nije previše izbirljiv, najčešće ga susrećemo na travnjacima od mora do gora, u šumama i šumskim livadama te u klekovini bora krivulja. Unatoč ljepoti ove biljke, moramo se složiti s čuvenim botaničarom Wulfenom (1728-1805), koji je za kranjski ljiljan 1778. godine zapisao da ima "smrdljiv, težak i neugodan miris".

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.