''Muzeji zajedno'' je projekt u kojem je umreženo šest muzeja u Primorsko-goranskoj županiji. Osim što će međusobno surađivati, prodaju i zajedničku ulaznicu koja vrijedi 48 sati. Utorkom i srijedom u 10:45, po jednu ulaznicu dobit će i slušatelj Radio Rijeke.
50 kuna vrijedi obiteljska ulaznica, pojedinac plaća jedinstvenu ulaznicu vrijednu 30 kuna, a umirovljenici samo 10 kuna. Umreženi muzeji su: Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja sa zbirkama u Dobrinju i Kastvu, Prirodoslovni muzej sa zbirkom u Brodu na Kupi, Muzej Grada Rijeke, Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Hrvatski muzej turizma u Opatiji i Muzej grada Crikvenice. Svi objekti otvoreni su svakoga dana od 9 do 20 sati.
Kakve zanimljivosti vam nude, muzeji otkrivaju u suradnji s Radio Rijekom, utorkom i srijedom u 10:45!
Damski suncobran
Rekviziti dokolice, ukrasni detalji i predmeti hedonizma koji se koriste u slobodno vrijeme, vrijeme odmora, šetnje, rekreacije, zabave, predmeti su koje, između ostalog, prikuplja Hrvatski muzej turizma. U Zbirci osobnog turističkog inventara je i damski suncobran s kraja 19. stoljeća.
Svaka dama koja je iole držala do sebe birala je prikladnu odjeću i opremu za putovanje i očekivane društvene događaje u odabranoj, razvikanoj i razmetnoj turističkoj destinaciji. Rafiniran dizajn i kvalitetna izrada bili su odraz njezinog statusa, a osobita pažnja posvećivala se usklađenosti svih dijelova opreme i konačnog izgleda prije pokazivanja u javnosti.
Da bi sve bilo savršeno, vodila se briga o najsitnijim detaljima i bilo je potrebno na put ponijeti 'brdo' prtljage. Dami je bilo apsolutno nezamislivo biti bez lepeze s monogramom istim kao i na neseseru, u kojem je bilo i opijuma za smirenje živaca razdraženih brojnim naporima na putovanju. Sjećanje na neugodnosti brzo je iščezavalo u mirisnim mediteranskim perivojima, kojima je u poslijepodnevnim satima lagano šetala, zaklonjena od sunca bogato izvezenim suncobranom, dakako s istim monogramom.
Damski suncobran, ručno izvezen, bio je vlasništvo Marije von Vallentsits (1906.-1992.). Naslijedila ga je od svoje majke Marije von Vallentsits rođ. Khern, supruge Aladara von Vallentsitsa. Aladarov otac, Anton pl. Vallentsits bio je kraljevski ugarski savjetnik i carsko-kraljevski komornik, viceguverner i gradonačelnik Rijeke. Majka Ludovica bila je kći bogatog riječkog industrijalca Francesca Jellouschega. Aladar von Vallentsits, kada mu je dopuštala služba, rado je s obitelji zimovao u Opatiji, a ljetovao u Slavoniji, na imanju u Siraču, pa je ovaj suncobran zaista šetao Opatijom i Slavonijom.
Jadranska amfora ravna dna, tip Crikvenica
U zbirci keramike Muzeja Grada Crikvenice čuva se predmet iz 1. stoljeće poslije Krista, pronađen na lokalitetu Kurilovo u uvali Sepen, na otoku Krku, a Muzeju ga je darovao JANAF.
Na prostoru današnje Crikvenice nalazilo se antičko naselje Ad Turres. To dokazuju ostaci keramičarske radionice koja je djelovala na prostoru naselja od kraja 1. stoljeća prije Krista do početka 2. stoljeća poslije Krista. Radionica je pripadala Sekstu Metiliju Maksimu, a proizvodila je raznoliku keramičku robu: kuhinjsko i stolno posuđe, građevinsku keramiku i ambalažne predmete – amfore. Proizvodi radionice bili su namijenjeni lokalnom tržištu. Prema dosadašnjim saznanjima, njima se opskrbljivao prostor između Rijeke (Tarsatica), Zadra (Iader) i Šibenika te kvarnerski otoci.
Posebnost radionice bila je proizvodnja nekoliko do sada nepoznatih tipova amfora. Oblikom se ističu amfore ravna dna čiji su izgled razvili keramičari u crikveničkoj radionici svjesno imitirajući predloške amfora ravna dna kakve su se proizvodile na području Italije tijekom 1. i 2. stoljeća poslije Krista. U radionici Seksta Metilija Maksima tako je proizvedena nova inačica jadranske amfore ravna dna namijenjena lokalnom tržištu sjevernoga Hrvatskog primorja. Amfore ovog tipa najvjerojatnije su služile za transport vina.
Još zanimljivih muzejskih priča možete pronaći u našem arhivu.
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.