''Muzeji zajedno'' - što nude? - 1. tjedan

''Muzeji zajedno'' je projekt u kojem su umrežena četiri muzeja u Primorsko-goranskoj županiji. Osim što će međusobno surađivati, prodaju i zajedničku ulaznicu koja vrijedi 48 sati. Od utorka do petka, svakoga dana u 15:30, po jednu ulaznicu dobit će i slušatelj Radio Rijeke.

50 kuna vrijedi obiteljska ulaznica, pojedinac plaća jedinstvenu ulaznicu vrijednu 30 kuna, a umirovljenici samo 10 kuna. Umreženi muzeji su: Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja sa zbirkama u Dobrinju i Kastvu, Prirodoslovni muzej sa zbirkom u Brodu na Kupi, Muzej Grada Rijeke i Muzej moderne i suvremene umjetnosti. Svi objekti otvoreni su svakoga dana od 9 do 20 sati.

Kakve zanimljivosti vam nude, muzeji otkrivaju u suradnji s Radio Rijekom, od utorka do petka u 15:30!

Putna čaša Cara Josipa II.

Njegovo Veličanstvo car Josip II. nije ni slutio da će njegov tajni posjet Rijeci i jedna čaša kojom se tada poslužio, stotinu godina kasnije pokrenuti lavinu čiji će rezultat biti otvaranje muzeja 1893. godine. Čašu kojom se austrijski car poslužio u domu generala Nicoloa de Lumagea de Millekrona u Rijeci 13. svibnja 1775. čuvali su njegovi potomci do 13. svibnja 1875. godine. Tada su je ponosno pokazali Njegovom Carsko-Kraljevsko Apostolskom Veličanstvu Franju Josipu I. koji je poželio da se predmet pohrani u muzej. Čašu danas čuvaju u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja.

Tomislav Brajnović, Greenhouse, 2003.

Zbirka medijske umjetnosti, filma i videa Muzeja moderne i suvremene umjetnosti okuplja suvremene umjetničke radove koje čine pokretne video i filmske slike te složene instalacije sastavljene od pokretnih slika, zvuka, statičnih predmeta, svjetla, teksta… Jedan od takvih kompleksnih umjetničkih radova je instalacija Greenhouse Tomislava Brajnovića. Rad je nastajao u stakleniku, u vrtu kuće u kojoj je umjetnik živio za vrijeme školovanja u Londonu. Kućicu tipičnu za engleske vrtove, umjetnik je ispunio brojnim, manjim rabljenim predmetima, zastarjelim uređajima, knjigama i publikacijama koje je skupljao na buvljacima Londona. Na starom televizoru prikazuje se video snimka performansa u kojemu umjetnik hoda centrom Londona odjeven u iznajmljenu odjeću engleskog gentlemana, s cilindrom i štapom, te iskušava dostupnost tradicionalnih londonskih klubova. Projicira se i film London fog o vrču za kuhanje kave što postupno nestaje u magli/pari, kojega je  umjetnik snimio na standardnom 8mm formatu koristeći vodu iz Temze. Istodobno se čuje izobličena i usporena glazba britanske himne God save the King presnimljena sa stare škripave gramofonske ploče. Instalaciju Muzej postavlja povremeno na izložbama djela iz zbirki MMSU u Rijeci.

Jedrilac, jedinstven mediteranski glavonožac s ljušturom, simbol riječkog Prirodoslovnog muzeja

Naše more bogato je životom najrazličitijih oblika, a neka su živa bića Jadrana zaista rijetka i neobična. Jedno od takvih bića je i jedrilac, glavonožac s ljušturom, jedini takav koji živi u Mediteranu, a upravo zbog ljušture zovemo ga živim fosilom.

Ljušturu kod jedrilca stvara jedino ženka i to da bi zaštitila oplođena jaja, koja su dugim nitima pričvršćena u unutrašnjosti ljušture sve dok se mladi ne izlegu. I dok ženka dosegne veličinu i iznad 10 cm, pri čemu joj ljuštura može biti veća i od 45 cm, mužjak jedrilca jedva dosegne 2 cm. On nema ljušturu, ali ima poseban treći krak koji služi za oplodnju ženke. Nakon oplodnje odbacuje taj krak, a kako do sada nisu pronađeni mužjaci s regeneriranim trećim krakom, tako se smatra da oni nakon oplodnje ugibaju.

Jedrilce je teško naći, zbog njihovog života u otvorenom moru. Češće se nađu otplavljenje ljušture jedrilca nanešene na obalu. Rijedak cjelovit primjerak ženke ove vrste, ulovljen u Senjskim vratima, čuva se u Malakološkoj zbirci Prirodoslovnog muzeja Rijeka. Zbog simbolike građe i funkcije ženke jedrilca, brižljivog čuvanje jaja u kućici i osam krakova koji se protežu u različitim smjerovima, ova je vrsta izabrana za znak Prirodoslovnog muzeja Rijeka, najstarije muzejske ustanove u Rijeci koja u svojim zbirkama pohranjuje i čuva više od 90 000 muzejskih predmeta. 

Robert Hammerstiel Caffe u Rijeci

Burna životna priča austrijskog slikara Roberta Hammerstiela, iako nema direktne veze s Rijekom, mogla bi se uzeti kao simbol multietničnosti i multikulturalnosti kojoj je uvijek težio naš grad. Rođen je 1933. godine u Vršcu u Banatu kao podunavski Nijemac s, između ostalog, židovskim i dalmatinskim korijenima, a već je 1947. s obitelji morao pobjeći u Austriju. U Beču je studirao slikarstvo, a boravak u New Yorku donio mu je izražajni kolorit i jednostavne forme po kojima je prepoznatljiv.

Izložba Hammerstielovih slika u Rijeci 2013. godine bila je nastavak niza uspješnih gostovanja Muzeja Vojvodine u Muzeju grada Rijeke. U sklopu tog gostovanja, Hammerstiel je u Rijeci proveo tjedan dana, slikajući prizore grada, a pri tom su nastale tri slike koje je darovao Muzeju grada Rijeke. Caffe u Rijeci se sada, uz mnoge druge riječke prizore, može vidjeti u Muzeju na izložbi More, kamen, grad.