''Muzeji zajedno'' - što nude?

''Muzeji zajedno'' je projekt u kojem su umrežena četiri muzeja u Primorsko-goranskoj županiji. Osim što će međusobno surađivati, prodaju i zajedničku ulaznicu koja vrijedi 48 sati. Od utorka do petka, svakoga dana u 15:30, po jednu ulaznicu dobit će i slušatelj Radio Rijeke.

50 kuna vrijedi obiteljska ulaznica, pojedinac plaća jedinstvenu ulaznicu vrijednu 30 kuna, a umirovljenici samo 10 kuna. Umreženi muzeji su: Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja sa zbirkama u Dobrinju i Kastvu, Prirodoslovni muzej sa zbirkom u Brodu na Kupi, Muzej Grada Rijeke i Muzej moderne i suvremene umjetnosti. Svi objekti otvoreni su svakoga dana od 9 do 20 sati.

Kakve zanimljivosti vam nude, muzeji otkrivaju u suradnji s Radio Rijekom, od utorka do petka u 15:30!

Kolombatovićev glavoč

 

Ova riba otkrivena je i opisana 2000. godine. Prva je od desetak vrsta riba opisanih na uzorcima pohranjenim u zbirci riba Prirodoslovnog muzeja Rijeka. Ono što je razlikuje od drugih novoopisanih vrsta riba iz ove zbirke je činjenica da ne potječe iz egzotičnih i još nedovoljno istraženih tropskih mora ili iz slatkih voda Balkana i Male Azije, gdje su male i skrivene ribe mogle dočekati 21. stoljeće neotkrivene. Pronađena je na uobičajenim ronilačkim lokacijama na otoku Krku. Kako je izražajno obojena i ne previše mala riba izmicala oku znanosti unatoč brojnim roniocima i fotografima koji su zadnjih godina 20. stoljeća obilazili dno Jadrana – ostaje zagonetka.

Opisana je na prijelazu stoljeća, oko stotinu godina nakon što je posljednji put neki hrvatski znanstvenik, Juraj Kolombatović, opisao neku novu vrstu riba te nazvana je u njegovu čast. Juraj Kolombatović (1843. - 1908.) bio je profesor matematike i logike u gimnaziji C.K. Velike realke u Splitu. Najpoznatiji je po aktivnosti na potpuno drugom području prirodoslovlja, biologiji, kao jedan od najvećih hrvatskih zoologa svih vremena. Opisao je niz novih vrsta riba i jednu guštericu. Sugrađani ga pamte kao inicijatora pošumljavanja Marjana.

Kolombatovićev glavoč, osim u Jadranu, otkriven je 2007. godine i na nekoliko mjesta na mediteranskoj obali Francuske. Izražajno je obojen, tijelo i glava pokriveni su narančastim pjegama, a crna mrlja vidljiva je na prvoj leđnoj peraji. Ova priobalna vrsta živi skrovito, vezana uz morsko dno, na dubinama 15-60 m. Pronalaze je na mješanom pjeskovito-kamenitom dnu: često u podnožju strme ili okomite stijene, ili među kamenjem te na pješčanim bazenima umjereno strme stijene.

Kolombatovićevog glavoča, kao i druge zanimljive vrste riba, možete vidjeti u stalnom postavu ili zbirkama Prirodoslovnog muzeja Rijeka. S obzirom da se dio stalnog postava Prirodoslovnog muzeja Rijeka trenutno preuređuje u okviru projekta MUSEUMCULTOUR Muzej je do 15. kolovoza zatvoren za posjetitelje. Sve zajedničke muzejske ulaznice kupljene dok je Muzej zatvoren, vrijedit će za besplatan posjet Muzeju do 31. prosinca.

Mila Kumbatović: Kuće iz Jurandvora

Slika Primorja može se sažeti u nekoliko pažljivo izabranih riječi. Drago Gervais učinio je to stihovima: Pod Učkun kućice/bele,/miće, kot suzice/vele./Beli zidići, črjeni krovići/na keh vrapčići /kantaju… Primorski su gradići prepoznatljivi na prvi pogled bojama, smještajem, topografijom – specifični, ali i uklopljeni u matricu svih malih mjesta koja se protežu istočnom obalom Jadrana.

Slikarica i kiparica Mila Kumbatović iz tog je krajolika potekla i njemu se često vraćala u svojim djelima. Rođena je u Omišlju i krajolici rodnog Krka često su joj bili inspiracija. Muzej grada Rijeke posjeduje dvije njezine slike – na jednoj je otočić Sv. Marko, na drugoj Jurandvor.

U prikazu kuća iz Jurandvora, slikarica vedutu mjesta svodi na plohe boja: bijela i siva za kamen, crvena za crijep, zelena za vegetaciju, plava za more. U prvi tren čini se da je to apstrakcija, a onda se iz kompozicije počinju izdvajati oblici kuća, krovova, brda. Ali, gledajući ih i dalje vidimo ono što je slikarica namjerno naglasila: to je krajolik koji je u realnosti svojim bojama i formama toliko reduciran da djeluje kao apstrakcija. Slika Kuće iz Jurandvora dio je izložbe More, kamen, grad u Muzeju grada Rijeke.

Kuhinjsa vitrina – vetrina

 

Za razliku od današnjeg obilja u trgovinama igračkama, gdje se od šume igračaka teško može napraviti kvalitetan izbor lijepe, zanimljive i poučne igračke, nekad su igračke bile rijetke i skupocjene. One su se, sve do šezdesetih godina prošlog stoljeća, uglavnom izrađivale kod kuće, pa je njihov izgled ovisio o spretnosti roditelja ili djeteta.

Prije masovne tvorničke proizvodnje, igračke su za prodaju izrađivali različiti obrtnici te ih prodavali na sajmovima. Najčešće su to bili uporabni predmeti manjih dimenzija, a djeca su, igrajući se njima, imitirala svijet odraslih, usvajajući obrasce ponašanja koji će im biti od koristi kad i sami jednog dana postanu dio tog svijeta.

Kuhinjska vetrina dio je fundusa Muzejske zbirke Kastavštine, dislocirane zbirke Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka. Vetrina je dio kompleta igračaka koji uključuje još i šparget te pribor za kuhanje i pribor za jelo. Sve zajedno je vještim rukama izradio profesor Josip Spinčić Kovačev za svoju kćer. Tim se igračkama ona igrala pedesetih godina 20. stoljeća.

Još zanimljivih muzejskih priča možete pronaći u našem arhivu.