Hrvatski radio

Radio Rijeka

''Muzeji zajedno'' - što nude?

01.08.2014.

10:08

Autor: Boris Kanazir / Tatjana Sandalj

HRT logo

HRT logo

Foto: HRT / HRT

''Muzeji zajedno'' je projekt u kojem su umrežena četiri muzeja u Primorsko-goranskoj županiji. Osim što će međusobno surađivati, prodaju i zajedničku ulaznicu koja vrijedi 48 sati. Od utorka do petka, svakoga dana u 15:30, po jednu ulaznicu dobit će i slušatelj Radio Rijeke.

50 kuna vrijedi obiteljska ulaznica, pojedinac plaća jedinstvenu ulaznicu vrijednu 30 kuna, a umirovljenici samo 10 kuna. Umreženi muzeji su: Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja sa zbirkama u Dobrinju i Kastvu, Prirodoslovni muzej sa zbirkom u Brodu na Kupi, Muzej Grada Rijeke i Muzej moderne i suvremene umjetnosti. Svi objekti otvoreni su svakoga dana od 9 do 20 sati.

Kakve zanimljivosti vam nude, muzeji otkrivaju u suradnji s Radio Rijekom, od utorka do petka u 15:30!

Trilobit star 500 milijuna godina

Najstariji muzejski predmet u Prirodoslovnom muzeju u Rijeci ima oko 500 milijuna godina. To je fosilni ostatak izumrlog člankonošca trilobita što potječe iz geološkog razdoblja kambrija, samog početka ere paleozoika. Neobični trilobiti izmurli su prije nego su Zemljom zavladali dinosauri. Tadašnja Zemlja nije sličila na ovoj kakvu poznajemo: osim što kontinenti još nisu bili na svojim mjestima, nije bilo polarnih ledenih kapa i morska razina bila je znatno viša nego danas. Kopno je bilo negostoljubljivo za život kakav danas poznajemo, ali u morima je bujao.

Trilobiti su se razvili u više od 20 tisuća vrsta i tako postali najraznovrsnijom skupinom izumrlih organizama. Ima ih od svega nekoliko milimetara do preko 70 centimetara duljine i nastanjivali su sve kontinente. Zanimljivo je da su trilobiti prvi organizmi u evoluciji života koji su razvili kompleksne kompozitne oči: sastavljene i od nekoliko tisuća kalcitnih leća, imale su izuzetnu dubinu vidnog polja. Omogućavale su pogled od 360 stupnjeva, stršale iz mulja poput periskopa ili su kod vrsta koje su živjele u dubokim, slabo osvjetljenim područjima, poput riječkog primjerka, posve zakržljale.

Zahvaljujući fleksibilnom oklopu, trilobiti su se u opasnosti mogli zarolati u lopticu savijajući prsni koš i prinoseći rep ispod glave. Čvrsti skelet i napredno osjetilo vida razvili su se kao odgovor na vječnu evolucijsku borbu između grabežljivca i plijena, utrke u naoružanju u kojoj su trilobiti sigurno bili odvažni sudionici.

Dio stalnog postava Prirodoslovnog muzeja Rijeka trenutno se preuređuje u okviru projekta MUSEUMCULTOUR iz IPA Programa jadranske prekogranične suradnje Europske unije, zbog čega je Muzej do 15.8. zatvoren za posjetitelje. Sve zajedničke muzejske ulaznice kupljene u periodu dok je Muzej zatvoren, vrijedit će za besplatan posjet Muzeju do 31.12.2014.

Franjo Kresnik - liječnik i graditelj violina

Doktor Franjo Kresnik poznati je riječki liječnik i graditelj violina. Rodio se 16. prosinca 1869. u Beču, ali u svojoj najranijoj dobi dolazi u Sušak, gdje odrasta i stječe osnovno obrazovanje. Već kao dječak počinje svirati violinu, instrument koji ga je zauvijek osvojio. Nakon mature Kresnik je htio upisati bečki konzervatorij, ali po želji roditelja studira medicinu u Beču, Grazu i Innsbrucku gdje je promoviran u doktora sveukupne medicine.

Po povratku u Rijeku, s oko 30 godina Kresnik otvara vlastitu radionicu za izgradnju gudaćih instrumenata. Njegovi instrumenti izgrađeni u prva tri desetljeća 20. stoljeća u velikoj se mjeri oslanjaju na Guarnerija del Gesù, kojega je smatrao najvećim majstorom, a tridesetih godina počinje razvijati vlastiti tip violine.

Za života je dr. Franjo Kresnik slovio za najboljeg poznavatelja kremonske liuterije. Imao je važnu ulogu prilikom pokretanja Međunarodne škole za liuteriju u Cremoni, koja je danas izrasla u najznačajniju školu te vrste u svijetu. Želja mu je bila pokrenuti školu za graditelje gudaćih instrumenata na Sušaku, no plan je poremetio Drugi svjetski rat, tijekom kojega je preminuo (1943. u Rijeci).

Franjo Kresnik izradio je 52 violine, dvije viole i dva violončela o kojima su pohvalno pisali istaknuti poznavatelji gudačkih instrumenata i violinski virtuozi. Njegova violina iz 1910. koja se danas čuva u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka, prema ocjenama nekadašnjih, ali i današnjih violinista, pripada skupini vrhunskih Kresnikovih instrumenata. Ručno je rađena od javorova i smrekina drva te lakirana tamnosmeđim lakom u tradiciji kremonske liuterije, koju su utemeljili svjetski najznačajniji graditelji violina iz obitelji Amati, Stradivari i Guarneri. 

Lea von Littrow: Ribarska lučica u Slatini ili Voloskom

Lea von Littrow, u pravom duhu austrougarske multikulturalnosti, bila je kći austrijskog pomorskog časnika, rođena u Trstu, odrasla u Rijeci, živjela je u Opatiji, a kretala se u krugu slikara bečkog stimmungs-impresionizma, prije svega Olge Wisinger-Florian. Von Littrow je slikala uglavnom krajolike, a najbrojnije i najljepše su slike Kvarnera: Opatije, Rijeke, otoka. Muzej grada Rijeke čuva dvije njene slike – jedan venecijanski i jedan liburnijski prizor.

Ribarska lučica u Slatini ili Voloskom, zbog nedostatka obilježja danas ne prepoznajemo točno mjesto, pripada ranim radovima Lee von Littrow. U prizoru iz ribarske svakodnevice paleta je još uvijek tamna, prigušena i tek se na površini mora nazire igra svjetlosti koja će, zajedno s bojama, eksplodirati u njezinim kasnijim radovima kada progovara jezikom impresionizma. Slika je dio izložbe More, kamen, gradu Muzeju grada Rijeke. 

Tetrijeb gluhan

Tetrijeb gluhan je naša najveća i najtiša šumska ptica. Pripada porodici kokoši. Najveći je tetrijeb - mužjak ovih ptica doseže i 6.5 kg, a može biti dug i do 90 cm, dok je ženka trećinu manja. Prepoznatljiv je po veličini, tamnoj boji perja, grimiznoj koži iznad očiju te lepezastom repu. Naseljava visokoplaninske šume bukve, jele i smreke, a za život su mu potrebna velika kontinuirana područja šuma bogatih manjim šumskim čistinama, koje osiguravaju dovoljno vegetacije u prizemnom sloju za hranjenje i gniježđenje te prostore za udvaranje.

Mužjaci tetrijeba gluhana grupno snube ženke, udvaraju uz karakterističan pjev i pokrete u skupini, na zajedničkim pjevalištima. U pojedinim fazama udvaranja, mužjaci slabije čuju i vide, ponašaju se pomalo nepredvidljivo, pa tada još lakše postaju plijenom prirodnih neprijatelja ili ulovom lovaca. Tetrijeb gluhan je, prema hrvatskim i europskim propisima, ugrožena i strogo zaštićena vrsta, a štiti se i mrežom Natura 2000. Ugrožava ga nestajanje ili fragmentacija povoljnog staništa, intenzivno iskorištavanje šuma i prekomjeran lov.

U stalnom postavu Prirodoslovnog muzeja Rijeka i u postavu u Kaštelu Zrinskih u Brodu na Kupi možete pogledati donirane primjerke impozantne, rijetke i ugrožene vrste. Dio stalnog postava Prirodoslovnog muzeja Rijeka trenutno se preuređuje u okviru projekta MUSEUMCULTOUR, zbog čega je Muzej do 15. kolovoza zatvoren za posjetitelje. Sve zajedničke muzejske ulaznice kupljene dok je Muzej zatvoren, vrijedit će za besplatan posjet PMR do 31. prosinca.

Još zanimljivih muzejskih priča možete pronaći u našem arhivu.

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.