''Muzeji zajedno'' - što nude?

''Muzeji zajedno'' je projekt u kojem su umrežena četiri muzeja u Primorsko-goranskoj županiji. Osim što će međusobno surađivati, prodaju i zajedničku ulaznicu koja vrijedi 48 sati. Utorkom i srijedom u 10:45, po jednu ulaznicu dobit će i slušatelj Radio Rijeke.

50 kuna vrijedi obiteljska ulaznica, pojedinac plaća jedinstvenu ulaznicu vrijednu 30 kuna, a umirovljenici samo 10 kuna. Umreženi muzeji su: Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja sa zbirkama u Dobrinju i Kastvu, Prirodoslovni muzej sa zbirkom u Brodu na Kupi, Muzej Grada Rijeke i Muzej moderne i suvremene umjetnosti. Svi objekti otvoreni su svakoga dana od 9 do 20 sati.

Kakve zanimljivosti vam nude, muzeji otkrivaju u suradnji s Radio Rijekom, utorkom i srijedom u 10:45!

Gazophylacium, Joannis Bélloszténëcz/ Ivan Belostenac, Zagreb, 1740.

Stari fond Bilblioteke Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka, osobito vrijedan dio knjižnoga fonda, krije bisere literature tiskane u razdoblju od prve polovice 16. do kraja 19. stoljeća. Među rječnicima, svojom se vrijednošću ističe Gazophylacium pavlina Ivana Belostenca, tiskan u Zagrebu 1740. godine.

Gazofilacij ili latinsko-ilirska riznica riječi, dvodjelni je rječnik koji sadrži oko 40 tisuća latinskih te oko 25 tisuća ilirskih riječi. Od iznimna je značenja za hrvatsku jezičnu znanost jer navodi riječi iz triju narječja – kajkavskog, čakavskog i štokavskog. Sjedinjavanje triju narječja karakteristično je za red pavlina, kojemu je autor Ivan Belostenac pristupio 1616. godine.

Rođen u Varaždinu 1593. ili 1594. Belostenec se školovao u Beču i Rimu, bio je prior pavlinskih samostana u Lepoglavi, Sveticama kod Ozlja, Čakovcu i Crikvenici te provincijal reda u Istri.

Temeljni sloj Belostenčevih hrvatskih riječi nastao je tako da je kajkavski leksik obogaćen izborom iz prethodno tiskanih i njemu poznatih rječnika Fausta Vrančića iz 1595. i Jakova Mikalje iz 1651. te izborom živih riječi iz slavonskih govora.

Pod zajedničkim nazivom Lingua Illyrica, Belostenec je na istom mjestu prikupio leksičko blago svih narječja te uspostavio jedinstven grafijski sustav. Belostenčeve bogate i jasne rečenice i jezik pun istoznačnica svjedoče o njegovoj baroknoj naobrazbi i bogatstvu tadašnjega hrvatskog jezika.

Nakon objavljivanja Gazophylacium počinje utjecati na razvoj književnog jezika, postaje školski priručnik, ali i izvrsno pomoćno sredstvo za međusobno lakše razumijevanje književnika, govornika različitih dijalekata.

Još zanimljivih muzejskih priča možete pronaći u našem arhivu.