''Muzeji zajedno'' - što nude?

''Muzeji zajedno'' je projekt u kojem su umrežena četiri muzeja u Primorsko-goranskoj županiji. Osim što će međusobno surađivati, prodaju i zajedničku ulaznicu koja vrijedi 48 sati. Utorkom i srijedom u 10:45, po jednu ulaznicu dobit će i slušatelj Radio Rijeke.

50 kuna vrijedi obiteljska ulaznica, pojedinac plaća jedinstvenu ulaznicu vrijednu 30 kuna, a umirovljenici samo 10 kuna. Umreženi muzeji su: Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja sa zbirkama u Dobrinju i Kastvu, Prirodoslovni muzej sa zbirkom u Brodu na Kupi, Muzej Grada Rijeke i Muzej moderne i suvremene umjetnosti. Svi objekti otvoreni su svakoga dana od 9 do 20 sati.

Kakve zanimljivosti vam nude, muzeji otkrivaju u suradnji s Radio Rijekom, utorkom i srijedom u 10:45!

Originalna fotografija, portreti braće Mateljan u dva ovala sivog paspartua. Između njih je natpis zlatnim slovima: Utemeljitelji tvrtke: Braća Mateljan veletrgovina vina Rijeka - Sušak god. 1876.

Braća Nikola i Stjepan Mateljan Tadijini iz Sumartina na Braču, pored veletrgovine dalmatinskih vina otvorene u Rijeci 1876. na Mrtvom kanalu, bili su i vlasnici Grand hotela Bonavia koji je bio jedini isključivo slavenski hotel… u rukama čestitih Hrvata, braće Mateljan, reklamirao se.

Nikola Mateljan bio je ugledan Riječanin, isticao se u radu riječke Trgovačke komore, bio je društveno, nacionalno i humanitarno angažiran pa je za vrijeme D'Annunzijeve okupacije među prvima stradao njihov brod skladište na Rječini u požaru koji su podmetnuli arditi.

Muzej grada Rijeke u 20 je godina prikupio više tisuća fotografija i negativa. Fotografije datiraju od najstarije raritetne dagerotipije do suvremenog doba, od povijesne i dokumentarne do autorske i umjetničke, među kojom su najzastupljeniji riječki autori, protagonisti riječke fotografske scene. 

Drugi dio fotografske zbirke obuhvaća nekoliko tisuća povijesno-dokumentarnih fotografija i negativa od 19. stoljeća do današnjice, koji se najvećim dijelom odnose na razvoj, promjene i život grada i građana Rijeke. Budući da je ukidanjem Muzeja narodne revolucije njegov fundus bio temelj osnivanja Muzeja grada Rijeke 1994., veliki dio toga nasljeđa čine predmeti ratnoga i ranoga poratnog vremena s brojnim fotografijama razdoblja okupacijskih vlasti i stravičnih posljedica razaranja Rijeke u Drugome svjetskom ratu.

Kupaći kostim stiže na Jadran

Razvoj prvih turističkih destinacija na istočnom Jadranu, Opatije, Lovrana, Crikvenice, Brijuna, Malog i Velog Lošinja, počinje u drugoj polovici 19. stoljeća. Glavna sezona bila je u zimi, a elitni gosti Austro-Ugarske monarhije dolazili su na liječenje i oporavak u blagodatnoj klimi. Kupanje u moru postajalo je sve popularnija aktivnost, pa je bilo i sve više gostiju ljeti.

U skladu s onodobnim znanstvenim spoznajama, kupanje u moru preporučivalo se kao lijek za rahitis, živčane bolesti, slabokrvnost, ženske bolesti, reumatizam, pretilost, bolesti kože ili prijelome kostiju i iščašenja. Mondeni dokoličarski sloj često je više uživao u opuštenu raspoloženju primorskih odredišta, nego što je uistinu skrbio o zdravlju.

Nova aktivnost zahtijevala je i prikladnu odjeću. Društvenim normama i građanskom ćudoređu druge polovice 19. stoljeća nije bilo prihvatljivo kupanje u donjem rublju, ili čak i bez odjeće, kako je to prakticiralo lokalno primorsko stanovništvo. Kupaća odijela što ih donose naši prvi gosti prekrivala su gotovo svaki dio tijela, naročito ženskog. Sapete u nekoliko slojeva tkanine, koja je ograničavala pokrete rukama i nogama, s cipelama za kupanje na nogama te obaveznim šeširima na glavi, dame su bile osuđene na namakanje u plićaku, nakon čega bi žurile u kabine za presvlačenje da bi se preodjenule u suhu odjeću.

Kako su izgledala ta prva kupaća odijela, što se na plaži nosilo nakon  njih, te kako je skandalozni bikini do 1970. godine postao najpopularniji ženski kupaći kostim, možete pogledati na izložbi Hrvatskog muzeja turizma Život na plaži. 

Još zanimljivih muzejskih priča možete pronaći u našem arhivu.