''Muzeji zajedno'' - što nude?

''Muzeji zajedno'' je projekt u kojem je umreženo šest muzeja u Primorsko-goranskoj županiji. Osim što će međusobno surađivati, prodaju i zajedničku ulaznicu koja vrijedi 48 sati. Utorkom i srijedom u 10:45, po jednu ulaznicu dobit će i slušatelj Radio Rijeke.

50 kuna vrijedi obiteljska ulaznica, pojedinac plaća jedinstvenu ulaznicu vrijednu 30 kuna, a umirovljenici samo 10 kuna. Umreženi muzeji su: Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja sa zbirkama u Dobrinju i Kastvu, Prirodoslovni muzej sa zbirkom u Brodu na Kupi, Muzej Grada Rijeke, Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Hrvatski muzej turizma u Opatiji i Muzej grada Crikvenice. Svi objekti otvoreni su svakoga dana od 9 do 20 sati.

Kakve zanimljivosti vam nude, muzeji otkrivaju u suradnji s Radio Rijekom, utorkom i srijedom u 10:45!

Isprava o oslobođenju od dugovanja Frane Mirošića

(papir, Grižane, 15. travnja 1565., prijepis iz 18. stoljeća; Muzeju grada Crikvenice darovala Anđelka Radil)

O feudalnim odnosima u Vinodolu doznajemo iz brojnih sačuvanih isprava. Jedna od njih je i dokument sačuvan u prijepisu. Iz njega saznajemo kako je knez Stjepan Frankapan Krčki u Grižanama na molbu sluge Frane Mirošića izdao ovu ispravu kojom potvrđuje da ga oslobađa dugovanja koje je imao prema Bariću Sviblaiću vezano uz neku stoku.

S obzirom na to da je Frane vratio svoj dug Bariću, knez Stjepan oslobodio ga je i, štoviše, zbog zasluga za njegovu odanost, proglasio ga slobodnim čovjekom kako ga službenici ni u čemu više ne bi imali vrbovati.

Grb pavlinskog reda

(kamen, druga četvrtina 18. stoljeća, bivši pavlinski samostan, Crikvenica)

Ovaj je grb izvorno bio ugrađen iznad lučnog portala koji u ključnom kamenu ima uklesanu 1737. godinu, a vodio je u gospodarski dio crikveničkoga samostanskoga kompleksa. Danas je na tome mjestu postavljen odljev, a izvorni se reljef čuva u muzeju.

Grb je rad nepoznatoga klesara, najvjerojatnije pavlinskog redovnika koji se mogao poslužiti uobičajenim grafičkim predlošcima prilikom klesanja heraldičkih znakova. Reljef je opremljen simbolima koji se povezuju s legendom o životu svetog Pavla Pustinjaka, osnivača pavlinskog reda.

Svetac je bio podrijetlom iz egipatskoga grada Tebe. Bježeći pred progonima kršćana u doba rimskog cara Trajana Decija sredinom 3. stoljeća, sklonio se u pustinju i u njoj proboravio 98 godina, sve do smrti. U pustinji je živio u špilji pokraj palme s datuljama koja ga je hranila, dok mu je gavran donosio kruh.

U pustinjačkome mu se životu priključio sveti Antun Opat, a kada je Pavao umro, Antunu su dva lava pomogla iskopati grob i u njega položiti tijelo Prvog Pustinjaka. Današnji grb Grada Crikvenice ima motiv palme koji je podsjetnik na važnost pavlinskog reda za povijest grada.