Hrvatski radio

Radio Rijeka

09:50 / 01.08.2014.

Autor: Tatjana Sandalj

Osorska praizvedba ''Plač Jeruzalema''

HRT logo

HRT logo

Foto: HRT / HRT

Najstariji i najugledniji hrvatski komorni ansambl Zagrebački kvartet izveo je sinoć, u sklopu 39. osorskih glazbenih večeri prvu praizvedbu na toj poznatoj manifestaciji - skladbu ''Plač Jeruzalema'' autora Mladena Tarbuka.

Kvartet koji je u 95 godina postojanja održao više od 4.000 koncerata na svim kontinentima nastupio je u sastavu Marin Maras i Davor Philips - violine, Hrvoje Philips, viola te Martin Jordan violončelo. Zagrebačkom kvartetu u prvoj izvedbi novog Tarbukova djela za marimbu, klavir i gudački kvartet pridružili su se pijanistica Srebrenka Poljak i marimbist Filip Merčep. Prije prve ovogodišnje osorske praizvedbe Zagrebački kvartet izveo je i Dvanaesti gudački kvartet u F-duru, iz američkog opusa, Antonina Dvoraka, za koji su nedavno nagrađeni kao najbolji izvođači u sklopu Riječkih ljetnih noći.

Autor Plača Jeruzalema svestrani je umjetnik, uspješan kao skladatelj, dirigent, glazbeni pisac, pedagog i producent, koji po riječima organizatora u opsežnom i sadržajem bremenitom opusu tematizira pitanje nasilja što ga zaokuplja čitav život i kojim se već kao skladatelj bavio u nekim ranijim djelima. Povijesna podloga na kojoj Tarbuk razmatra temu i prevodi je u glazbu su ratovi što su se vodili u ime tri velike monoteističke religije, judaizma, kršćanstva i islama, čije je zajedničko sveto mjesto Jeruzalem. Skladba završava molitvom za mir, univerzalnom porukom posebno potrebnom i aktualnom danas kada se u blizini Jeruzalema ponovno, po tko zna koji put, događa eskalacija razaranja i brutalnosti kojoj se ne nazire kraja, ističu organizatori.

Osorske glazbene večeri 1976. utemeljio je poznati filmski i televizijski redatelj Daniel Marušić, najpoznatiji po kultnom serijalu Naše malo misto. Organizatori podsjećaju da je Marušić od početka imao jasnu viziju predstavljanja hrvatskoga glazbenog stvaralaštva slušateljima koje u glavnini čine inozemni gosti. S tim ciljem je animirao hrvatske skladatelje na pisanje novih djela, pa je u Osoru do ove godine praizvedeno više od tri stotine skladbi autora svih generacija. Također su važni bili poticaji hrvatskim muzikolozima da istražuju nacionalnu glazbenu baštinu, što je rezultiralo prvim suvremenim izvedbama ostvarenja starih majstora, a svaki je solist, komorni ansambl ili orkestar, bilo domaći ili inozemni, imao zadatak u svoj koncertni program uključiti barem jedno djelo hrvatskog skladatelja.

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.