U Briselu dodijeljene nagrade Novi europski Bauhaus: hrvatski projekt u finalu

U Briselu su 12. travnja dodijeljene nagrade "Novi europski Bauhaus, priznanja arhitektonskim i građevinskim projektima koji mijenjaju životni prostor nabolje", a koji su uglavnom sufinancirani iz EU fondova.

U uži krug, među 49 kandidata za nagrade, ušao je hrvatski projekt "Nije prekasno - Morske livade" kojeg vodi Udruga za prirodu, okoliš, održivi razvoj i turizam Lončari.

Oni su u zaleđu Zadra proučavali utjecaj ljudskog djelovanja na morske livade, odnosno trave u Karinskom i Novigradskom moru. Nakon ceremonije proglašenja pobjednika razgovarali smo s Jagodom Cupać i Markom Simićem o njihovim aktivnostima tijekom projekta. Marko, koji je rodom iz Novog Sada, profesor na jednom Talijanskom sveučilištu i skrbi o zajednici u zaleđu Zadra, kaže:

"Naš projekt 'morske livade' se bavi zaštitom okoliša i sve aktivnosti koje smo provodili su zapravo dijalog između umjetnosti i ekologije. Cvjetnice u Karinskom moru su srodnici mnogo poznatije Posejdonije i imaju veliku važnost za ekosustav. S druge strane slabo kotiraju u društvu. Kada se turisti dođu kupati na tim lokacijama kažu da je prljavo, baruština i smrdi", objašnjava Marko.

Uspjeli smo okupiti i utjecati na zajednicu jer je pozicija morskih livada metafora naše pozicije u društvu. Kada se bavimo skulpturom ili društvenim aktivnostima trudimo se napraviti nešto važno, ali možda nećemo doći do tog rezultata, kao ni morske livade, objašnjava Marko i dodaje da su se angažirali javnim pozivom pronaći umjetnike da im pomognu očišćeni prostor sliva pretvoriti u ugodan i poželjan. 

Na natječaj je prispjelo 46 projekata iz cijelog svijeta, a kustosi su izabrali projekt američkog umjetnika Dodda Holsapplea koji je u Karinu, uz pomoć okupljene zajednice, izveo umjetničku instalaciju See glass again. "Na tom prostoru je sada jedan krug, klupa, suhozid koji na vrhu ima mozaik u obliku jegulje koja grize svoj rep i simbolizira regeneraciju društva. Istovremeno upozorava na poziciju koju morske livade imaju", objasnio je naš sugovornik.

"Kroz naše aktivnosti pokušali smo se kvalitetno družiti i zabaviti se. Uključili smo četiri sveučilišta, od čega dva strana, MSU iz Zagreba, brojne relevantne nevladine organizacije, Ministarstvo kulture RH. Vrijednosti koje promoviramo su vrijednosti europske ideje življenja i Jagoda je prijavila projekt na New European Bauhaus natječaj te smo, nakon rigidne selekcije, uši u finale natjecanja", zaključio je Marko prebacujući lopticu na Jagodu Cupać, inženjerku građevine sa sveučilišta u Dresdenu.

"U projekt sam ušla kad se počelo pričati o gradnji umjetničke instalacije, kao art production supervisor. U otpadu koji je prikupljen našlo se puno stakla koje je trebalo preoblikovat u instalaciju, a budući da je staklo moja specijalnost, vrlo brzo sam se našla u timu, uz Marka i kustose. Proces je rastao i razvijao se vrlo organski sa zajednicom i suhozid s jeguljom, u promjeru devet metara, je nastao u samo jednom danu, što je bilo izvan svih očekivanja", objašnjava Jagoda.

"Kad sam ušla u ovaj projekt nisam imala na umu da je materijal za New European Bauhaus, ali kako je rastao i razvijao se, shvatila sam da je to - to! Ono o čemu Europska komisija priča i želi promovirati", zaključuje.

Prijavite i vi projekte koji čine naš prostor zelenijim, održivijim i oku ugodnim na natječaj za nagradu Novi Europski Bauhaus, možda se izdašna financijska nagrada baš njima sprema iduće godine.

30.000 eura nagrade ove je godine u Briselu osvojio projekt koji dolazi iz Bosne i Hercegovine, iz Sarajeva. Tamo su pokrenuli obnovu starih česmi iz kojih bi stanovnici i turisti pili vodu i pritom smanjili kupnju plastičnih bočica koje zagađuju okoliš. Prepoznala ih je publika i nagradila ih s najviše glasova.

O projektu smo razgovarali sa Sanelom Klarić, nakon dodjele nagrada. Za početak zapamtite, damar je emocija, hair je dobro djelo, amanet je nasljeđe, haram znači zabranjeno.

"Zajedno s udruženjem pejzažnih arhitekata mapirali smo česme u četiri sarajevske općine. Napravili smo web stranicu cesme.ba s koje smo pozvali građane da nam šalju lokacije preostalih česmi koje još nismo uključili u projekt. Pogodili smo u damar Sarajeva, jer je to hair, ljudi prave i ostavljaju česme iza sebe u amanet da narod ne bude žedan", objašnjava Sanela.

"Nepisano pravilo kaže da je haram mjeriti i prodavati vodu. Imamo tisuću izvora registriranih u kantonu Sarajevo. Neke su česme spojene direktno na njih, a neke su na mreži javne vodoopskrbe. I koliko god da ih je, mi nemamo sustav koji se brine o česmama. Postoji zakonsko rješenje, ali ga nitko ne poštuje", istaknula je Sanela.

"Osim toga što su česme tradicija, dobro djelo i nasljeđe, one nas u ovo doba klimatskih promjena mogu spasiti od žeđi i pomoći nam da smanjimo količine plastike koje ostavljamo iza sebe", rekla je između ostalog Sanela Klarić savjetnica na projektu mapiranja Sarajevskih česmi.

Razgovore poslušajte u nastavku:

Ovaj programski sadržaj ostvaren je uz potporu i u suradnji s Europskim parlamentom. Za pripremu i sadržaj objavljenih vijesti odgovoran je isključivo HRT.