Caffe Europa: zahvaljujući kohezijskim fondovima proračun RH rast će osam posto do 2030.

U Briselu je prošloga tjedna održan 9. kohezijski forum, dvodnevni susret europskih akademika, nevladinih organizacija i dionika iz javne uprave koji su promišljali budućnost korištenja europskih fondova, a s ciljem smanjivanja razlika između siromašnijih i bogatijih krajeva, jer to je u osnovi kohezijske politike, istaknula je na otvaranju manifestacije europska povjerenica za koheziju Elisa Ferreira.

Izazova je mnogo, od zelene i digitalne tranzicije do demokratske, koja se sve više spominje kao problem koji pogađa siromašnije i ruralne krajeve zemalja Europske unije, navela je Elisa Ferreira, a koliko kohezijska sredstva mijenjaju društva istaknula je na primjeru Hrvatske koju hvali za njen očiti napredak.

"Hrvatska je ostvarila značajan napredak kao i mnoge druge članice Unije. Važno je napomenuti da se to dogodilo u teškim vremenima za Hrvatsku, u slučaju kada su se dogodila dva potresa jedan za drugim", istaknula je dodajući: "Generalno gledajući Hrvatska dobro koristi fondove i u tom području je jako napredovala. Ima tu još uspješnih područja za istaknuti, poput usvajanja valute i integracije u brojne europske zajedničke planove."

"Sjajno je vidjeti kako fondovi rezultiraju značajnim napretkom. Bilo je dosta novaca u prošlom razdoblju i iskorištenost fondova je manje-više u europskom prosjeku između 2014. – 2020. godine. Bilo je i nešto reprogramiranja zbog COVID-a što je pomoglo Hrvatskoj da uhvati korak u kratkom razdoblju, ona je jedna od zemalja koja se i tu pokazala uspješnom", tumači povjerenica.

"Uvijek postoji mogućnost za napredak u smislu upravljanja fondovima, u smislu jačanja administrativnih kapaciteta. Ali tu smo gdje smo, i nadam se da Hrvati razumiju utjecaj solidarnosti cijele Europe", istaknula je povjerenica Ferreira naglašavajući da će Hrvatska do 2030. godine imati proračun osam posto veći upravo na račun korištenja kohezijskih fondova.

To nam je, uz brojne srodne teme, prokomentirala državna tajnica u Ministarstvu regionalnog razvoja Spomenka Đurić:"Naš BDP je sada pet posto veći zbog korištenja fondova, a do kraja novog proračunskog razdoblja 2030. bit će veći za osam posto. Onoga trenutka kada se naš prosjek razvijenosti EU popne na 75 posto i dalje ćemo nastaviti s korištenjem europskih sredstava, ali u nešto manjem iznosu." 

"U Europi se trenutno osvještava činjenica da je ulaganje u velike infrastrukturne projekte i velike gradove rezultiralo jazom između urbanih sredina koje su snažno napredovale i ruralnih područja koja zaostaju. U duhu kohezije, vjerujem da će doći do zaokreta u toj politici i da će se sredstva upućivati na osnovu drugačijih pokazatelja", napominje državna tajnica Đurić.

Slabije razvijene zemlje, a naročito ruralna područja EU teško su pogođena napuštanjem radno sposobnog stanovništva. U tom smislu sve se češće spominje termin demografska tranzicija. Rješavanje tog problema je u fokusu izvješća o ekonomskoj, teritorijalnoj i socijalnoj koheziji što je predstavljeno na forumu prošlog tjedna.

"Problem je opći, starenje stanovništva, odljev mozgova. Kolegica iz Grčke je upravo govorila kako moramo bolje uskladit fizičke, infrastrukturne i socijalne komponente. Proširenje i demografija će biti također u fokusu kohezijske politike, kako je navela i povjerenica Ferreira, a detektirano je u izvješću kojeg su radili na prestižnom sveučilištu London school of economics", objašnjava državna tajnica.

Geografske specifičnosti Republike Hrvatske su prepoznate od strane kohezijske politike i na račun toga koristimo programe koje nitko u Europi nema, ističe Đurić:

"Trenutno smo u fazi da su nam županije koje imaju u svom sastavu otoke i njihova otočna partnerstva dostavile listu prioritetnih projekata. Mi smo ih zaprimili i sad kreće pregledavanje te, po njihovoj spremnosti, ugovaranje. Veći prioritet će imati projekti koji ujedinjuju više općina na jednom otoku ili više općina na više otoka", rekla je.

Osim otočkih sredina velikih potreba za razvojem imamo na brdsko planinskim područjima gdje jedinice lokalnih samouprava često nemaju niti za onih 15 posto vlastitog udjela u realizaciji krupnih EU projekata. Potrebe su velike, a proračuni mali, no i tu postoje odgovori na pitanja koja se trebaju postaviti, kaže državna tajnica u Ministarstvu regionalnog razvoja Spomenka Đurić.

Otkriva i još neke probleme s kojima se suočava Gorski Kotar, ponajprije vezane uz ljudske potencijale: "Mi imamo u Ministarstvu regionalnog razvoja fond kojim pomažemo financiranje vlastitih udjela malih jedinica lokalne samouprave. Mogućnost je financiranja do 50 posto tih potreba. Paralelno uz sredstva iz EU fondova mi odobravamo ova naša i to funkcionira već niz godina."

Što je još poručila državna tajnica čelnicima Goranskih općina, poslušajte u nastavku:

Ovaj programski sadržaj ostvaren je uz potporu i u suradnji s Europskim parlamentom. Za pripremu i sadržaj objavljenih vijesti odgovoran je isključivo HRT.