Dan kravate - omišaljski facoli krase Korzo

Svjetski je dan kravate. Obilježava se i na riječkom Korzu, ispred trgovine "Croata", gdje se do podneva prikazuju stari običaji Omišlja na Krku . Izvješene su marame - preteče kravata, pleše se, pjeva, pije i jede.

Stomorina, visoka "bandira" na kojoj su izvješene marame, preteče današnjih kravata, običaj je u Omišlju na dan Vele Gospe u kolovozu. Suradnjom turističkih zajednica Rijeke i Omišlja dogovoreno je da i Riječani vide omišaljski narodni običaj, samim time što je cijela Hrvatska u svijetu poznata po kravati. Zatancat će se po domaću, a građanima će biti ponuđene fritule, kroštule, voće i rakija. 

Svjetski dan kravate u našoj se zemlji obilježava već desetak godina, a 18. listopada je kao spomen-dan 2008. prihvatio i Hrvatski sabor. Kravata je jedini hrvatski simbol koji je univerzalno poznat i prepoznatljiv. Redovito se na taj dan postrojba Kravat-pukovnije postrojava ispred Sabora na Trgu Sv. Marka i podnosi prijavak njegovu predsjedniku.

Ove godine, na inicijativu neprofitne ustanove Academije Cravatice i Nikole Albanežea, povjesničara umjetnosti i voditelja projekta "Muzej kravate - Academia Cravatica", proslava će se održava upravo u Rijeci. U Salonu Croata ostvarena je muzeološka naracija u kojoj posjetitelji, mogu vidjeti i faksimil akvarela iz sredine 19. stoljeća "Muž i žena iz Omišlja.

Omišljani predstavljaju svoju povijesnu feštu Stomorinu, uključujući "vezivanje" i "dizanje" bandire, uz prigodnu gastro ponudu te nastup sopila i članova folklorne sekcije KUD-a "Ive Jurjević" iz Omišlja. Stomorina je pučki naziv za svetkovinu koja se slavi 15. kolovoza, a u Omišlju podrazumijeva i narodne običaje vezane  uz župnu crkvu posvećenu Majci Božjoj (XII. st.) kao i sam blagdan. Naziv Stomorina potječe od latinskog sancta Maria (Sta. Maria).

Od davnine se u Omišlju blagdan slavio tako da bi "mladići i divojke" još za mraka, u ranim jutarnjim satima, potajice počeli ukrašavati omišaljsku placu - djevojke su nosile ranije prikupljene svilene marame (facole), a mladići voće te su naizmjence na konopce vezivali marame i voće. Konopci se potom učvršćuju na četiri strane place, a u sjecište se veže "bandira", stijeg ukrašen svilenim trakama i maramama, sa šiljcima na vrhu na koji se stavljaju sjajne kugle. Prema narodnoj predaji čitav taj ures predstavlja Majku Božju (bandira) i anđele (facoli).

Zašto rubac na dan kravate? Odgovor je jednostavan - od pamtivijeka je u muškarčevoj naravi bilo to - vezivanje, pa i vezivanje uz ženu. To se u hrvatskom narodu upravo događalo darivanjem rupca. Tako je rubac postavio temelje kravati koja je od njega nastala. "Facol" koji se pojavljuje na omišaljskoj nošnji (dakako, ne samo na omišaljskoj) tumačimo kao jednu od preteča kravate.

O događanjima na Korzu javlja Blanka Uzelac: