Daniela Kalafatović o spoju biotehnologije i umjetne inteligencije

U ovotjednoj Klasi optimist gostovala je izv. prof. dr. sc. Daniela Kalafatović, znanstvenica s Fakulteta biotehnologije i razvoja lijekova u Rijeci, koja sa svojim timom istražuje primjenu umjetne inteligencije u dizajnu peptida.

Njihov nedavno objavljeni rad u prestižnom znanstvenom časopisu Nature Machine Intelligence predstavlja važan iskorak u povezivanju kemije i naprednih algoritama.

Daniela Kalafatović svoju je znanstvenu karijeru započela studijem farmaceutske kemije i tehnologije u Trstu, nakon čega je doktorirala na Sveučilištu u Glasgowu. Rad u međunarodnom okruženju naučio ju je prilagodbi i otvorio joj vrata prema prestižnim istraživačkim institucijama. Nakon doktorata nastavila je postdoktorsko istraživanje u New Yorku, gdje se bavila razvojem peptidnih biomaterijala za dostavu lijekova.

- Kad su mi ponudili priliku da nastavim istraživanja u New Yorku, nisam dvojila ni sekunde, prisjetila se Daniela.

Nakon nekoliko godina u Sjedinjenim Državama, njezina znatiželja i potreba za istraživanjem novih prilika odvele su je u Barcelonu, gdje je dobila prestižnu Postdoktorsku stipendiju Marie Sklodowska-Curie za istraživanja na Institutu za biomedicinu. Upravo tamo je započela suradnju s Goranom Maušom, profesorom na Tehničkom fakultetu u Rijeci, koja je u konačnici dovela do ključnog otkrića u njezinom istraživačkom radu.

U sklopu projekta "Dešpet" (Design of Short Peptides), koji financira Hrvatska zaklada za znanost, Daniela i njezin tim razvijaju nove metode dizajniranja peptida korištenjem umjetne inteligencije. Kombinacija kemije i strojnog učenja omogućila im je da brže i preciznije analiziraju mogućnosti peptida u terapeutskim primjenama.

- Bilo mi je izuzetno naporno ručno izračunavati sve moguće kombinacije peptida, a onda je Goran napisao kod koji je taj proces automatizirao u nekoliko sekundi.

Projekt "Dešpet" primjer je kako interdisciplinarna suradnja može donijeti revolucionarne rezultate.

- Kemija je već kompleksna, biologija još kompleksnija. Ako su peptidi nešto između kemije i biologije, onda je tu ta kompleksnost jako izražena, rekla je.

Njezina istraživanja prepoznata su i na međunarodnoj razini, a interes za primjenu umjetne inteligencije u dizajnu proteina raste. Projekt "Alphafold", koji je 2024. godine dobio Nobelovu nagradu za kemiju, upravo je dokaz kako umjetna inteligencija može igrati ključnu ulogu u biotehnološkim istraživanjima.

Daniela danas u Rijeci gradi tim znanstvenika koji kombiniraju biotehnologiju i tehnološke inovacije.

- Sveučilište u Rijeci pruža nam podršku u ovim istraživanjima, a multidisciplinarnost je ključna za buduće znanstvene iskorake, zaključila je.

Više o tome kako Daniela i njezin tim otkrivaju nove mogućnosti spoja biotehnologije i umjetne inteligencije poslušajte u Klasi optimist koju je vodio Dražen Zima: