Dr. Valković: Povišene masnoće u krvi - zašto su opasne i kako ih riješiti?

Naš je krvožilni sustav ogromna složena mreža, kod prosječnog odraslog čovjeka dugačka više od sto tisuća kilometara – kao 2,5 Zemljina ekvatora. Jedan od najčešćih problema koje imamo s krvnim žilama su povišene masnoće u krvi: zašto su one važne, kako nastaju i što učiniti ako ih je previše?

Povišene masnoće (lipidi) u krvi jedan su od ključnih rizičnih čimbenika za razvoj ateroskleroze, time i srčanog te moždanog udara, kao i periferne arterijske bolesti. Kao što je dobro poznato, masnoće u krvi, o kojima se stalno i svugdje govori i piše, su kolesterol i trigliceridi. Međutim, ove su masnoće vezane za tzv. lipoproteinske čestice, koje u svom sastavu sadrže i bjelančevine, te zajedno s njima prolaze kroz metaboličke procese u tijelu. Neki od nas imaju povišen samo kolesterol, neki samo trigliceride, a često mogu istovremeno biti povišene obje vrste masnoća u krvi.

Iako lipoproteinskih čestica ima više vrsta, najvažnije među njima su LDL i HDL, pa kad je uz njih vezan kolesterol dobivamo LDL-kolesterol, odnosno HDL-kolesterol.

LDL-kolesterol je "loš" kolesterol jer on potiče i ubrzava aterosklerotske promjene na više načina (samim time i nastanak kobnih ugrušaka u našim arterijama), dok je HDL-kolesterol "dobar" kolesterol, koji različitim mehanizmima štiti od aterosklerotskih procesa. Dakle, cilj svakog od nas je da osim što nižeg ukupnog kolesterola, imamo što niži aterogeni LDL-kolesterol, a što viši zaštitni HDL-kolesterol.

Kolesterol - dio unosimo hranom, dio se stvara u jetri

Kad govorimo o koncentraciji kolesterola u našoj krvi, treba znati da dio te masnoće potječe iz hrane koju jedemo, a dio se stvara u endogenim (unutrašnjim) metaboličkim procesima, koji se poglavito odvijaju u jetri. Naravno da su ovi procesi individualni za svakog od nas, da su dijelom genetski predodređeni, ali svakako ovise i o vrsti unesene hrane.

Mnogo je istraživanja provedeno s ciljem utvrđivanja učinka ispijanje kave na zdravlje, posebice na kardiovaskularni pobol. Međutim, rezultati tih istraživanja su kontroverzni te nisu dali jasne odgovore. Ono što se može reći jest da umjereno ispijanje crne kave, za sada, nije povezano s većom smrtnošću i, shodno tome, nije štetno po zdravlje. U prilog kavi ide i činjenica da je bogata antioksidansima polifenolima. Ipak, postoje znanstveni dokazi da značajnije konzumiranje nefiltirirane kave, u nas zvane "turskom kavom", povećava ukupni i LDL-kolesterol, pa je, imate li povišen kolesterol u krvi, ne treba konzumirati, već je eventualno zamijeniti filtriranom kavom.

Što se tiče kolesterola unesenog hranom, dio kolesterola iz namirnica će se upiti (resorbirati) u našem crijevu, a značajni dio će se iz tijela izlučiti izmetom.

Stvaranje kolesterola u tijelu ponajviše potiče hrana bogata zasićenim masnim kiselinama, posebno miristinskom i palmitinskom masnom kiselinom koje, za razliku od stearinske kiseline, izrazito povećavaju sintezu LDL-kolesterola. Te se zasićene masne kiseline nalaze u crvenome mesu i mliječnim proizvodima bogatim mastima.

Ali, imamo nešto utješno za ljubitelje odojka: primijećeno je da, što se tiče masnoća u krvi, svinjetina nije ništa štetnija od drugih vrsta crvenoga mesa, budući da sadrži relativno visok udio stearinske masne kiseline koja manje povećava loši LDL-kolesterol u odnosu na neke druge zasićene masne kiseline.

Bolesnici s povišenim kolesterolom u krvi trebali bi jesti što više voća i povrća, krušne proizvode od cjelovitih žitarica, što više ribe, poglavito one plave, a od mesa uglavnom puretinu i piletinu bez kože. Preporuča se maslinovo ulje jer je bogato nezasićenim masnim kiselinama i drugim antioksidativnim tvarima. Mali unos alkohola nije štetan. Treba težiti kuhanoj i pirjanoj hrani, a izbjegavati onu pečenu (posebno u dubokoj masnoći) te pohanu.

Postoje znanstveni dokazi da i neke druge nama dostupne namirnice povoljno djeluju na koncentraciju kolesterola u krvi. Među njima su npr. jabuke (zbog pektina koji se poglavito nalazi u koži ovog voća), češnjak, rajčica i soja. Zanimljivo je da orašasto voće, bogato nezasićenim masnim kiselinama te raznim antioksidansima - među njima posebno bademi, orasi i kikiriki - snižava rizik od teških kardiovaskularnih bolesti upravo zbog snižavanja ukupnoga kolesterola u krvi.

Trigliceridi: dijeta presudna za njihovo smanjivanje

Što se tiče triglicerida, i ovu vrstu masnoća iz krvi prenose neke od lipoporoteinskih čestica, ali, za razliku od kolesterola, to nije toliko važno za široku čitalačku publiku jer se u krvi određuju samo ukupni trigliceridi. U slučaju povišenih triglicerida, dijetetske mjere su još važnije nego li u slučaju povišenoga kolesterola jer njihovim striktnim provođenjem češće uspijevamo sniziti i normalizirati trigliceride, nego li je to u slučaju s kolesterolom. Drugim riječima, dijeta je od izuzetnog značaja za ljude s povišenim trigliceridima.

Osnovu dijete čini izbjegavanje slatkog, tj. koncentriranih ugljikohidrata (dakle, kolača i svih vrsta slastica) te izrazito ograničenje unosa kruha, krumpira i tjestenine jer se oni, u metaboličkim procesima u tijelu, pretvaraju u ovu masnoću. Kao i u šećerne bolesti, ukoliko imate višak kilograma, važno je smršavjeti, dakle baviti se redovitom fizičkom aktivnosti, uz ograničen unos izabranih namirnica. Za razliku od ljudi s povišenim kolesterolom, u slučaju povišenih triglicerida alkohol bi trebalo u potpunosti izbaciti iz upotrebe!

Za sve nas bi količina ukupnoga kolesterola u krvi trebala biti manja od 5 mmol/L, a LDL-kolesterola ispod 3 mmol/L. U sekundanoj bi prevenciji (dakle, kod bolesnika koji su već preživjeli, primjerice, srčani ili moždani udar) ukupni kolesterol morao biti ispod 4,5 mmol/L (boljitak za organizam je najveći kada je on ispod 4 mmol/L), a LDL-kolesterol ispod 2,5 mmol/L (još bolje ako je ispod 2 mmol/L). Vrijednosti triglicerida u krvi uglavnom ne bi smjele biti više od 2,3 mmol/L.

Ukoliko su povišene vrijednosti bilo koje od navedenih masnoća, dijetu treba beskompromisno provoditi barem tri mjeseca, a tek nakon toga ima smisla provjeriti vrijednosti lipida u krvi. Ukoliko su ove vrijednosti i dalje neprimjereno visoke, u dogovoru s liječnikom se u liječenje uvode lijekovi za snižavanje masnoća, među kojima su nadaleko poznati statini (naročito uspješni u snižavanju kolesterola) te fibrati (poglavito snižavaju trigliceride, a podižu dobar HDL-kolesterol).

Ovladati lošim navikama da one ne zavladaju nama

Još bi trebalo napomenuti da su povišeni kolesterol i / ili trigliceridi ponekad znakovi neke druge bolesti, npr. hipotireoze (smanjena funkcija štitne žlijezde), bolesti bubrega, jetre i slično, o čemu bi trebao razmišljati vaš liječnik.

Za kraj, još ćemo jednom podvući da se protiv povišenih masnoća u krvi treba beskompromisno boriti, posebno mijenjanjem stila života i prehrane (što je zasigurno najteže od svega), a tek kada to ne pomogne, onda i lijekovima. To je naročito važno ukoliko imate i druge čimbenike kardiovaskularnoga rizika (npr. povišen krvni tlak, šećernu bolest, ako ste pušač cigareta) ili ste već iskusili gorko iskustvo moždanog ili srčanog udara.

Rob Gilbert je odlično opisao što se mnogima od nas događa: "Prvo mi stvaramo navike, a onda navike oblikuju nas. Ako ne ovladamo vlastitim lošim navikama, one će zavladati nama."

(U sljedećoj emisiji "Zdravljak" govorit ćemo o hipertenziji, odnosno povišenome krvnom tlaku – zašto je toliko čest, je li neizbježan s godinama, kako ga možemo kontrolirati i koliko je to važno...)

------------------

Doc. dr. sc. Toni Valković, internist hematolog, odjelni liječnik u Zavodu za hematologiju, reumatologiju i kliničku imunologiju Kliničkoga bolničkog centra Rijeka i redovni profesor na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci