Hrvatska zbog alkohola na vrhu europske crne liste

Najveći društveni problem u Hrvatskoj i dalje je alkohol - s oko dvjesta tisuća alkoholičara i nevjerojatnih 12,8 litara čistog alkohola popijenog po glavi stanovnika na vrhu smo europske ljestvice, a tu ovisnost gotovo u stopu prati uživanje u drogama i kocki.

Do raspada obitelji najčešće dovodi uživanje u drogama, zatim alkoholizam te naposljetku kocka, otkriva šef Katedre za alkoholizam i druge ovisnosti u zagrebačkoj Kliničkoj bolnici Sestre milosrdnice Zoran Zoričić.

Problemi povezani s kockom znatno su porasli u zadnjih desetak godina, što je vezano sa širenjem tržišta igara na sreću, dok su pijenje i problemi povezani s alkoholom stabilni, a problem droga je sve manji, kazao je Zoričić za Hinu. 

Svako pijenje u ranim godinama je rizično jer je stopa tolerancije na alkohol izrazito niska - a to znači da već i mala količina alkohola snažno utječe na kognitivnu sposobnost, na sposobnost rasuđivanja, psihomotoriku i sposobnost vožnje, ističe Zoričić. S opijanjem mladih povezani su brojni problemi poput sklonosti kriminalu, slabog školskog uspjeha, promjena u ponašanju ili neželjene mladenačke trudnoće.

Međutim, mladi ljudi koji imaju problema s alkoholom nisu alkoholičari - za to je potrebno nekoliko godina prekomjernog konzumiranja, dodaje Zoričić i napominje kako je taj put kod djevojaka znatno kraći nego kod mladića; naime, djevojkama je potrebno od tri do pet, a mladićima od 10 do 15 godina.

Najviše mladih ima "problem" s pivom

Trenutno se u Hrvatskoj od alkohola najviše pije pivo, ponajviše u kontinentalnom dijelu zemlje, dok je, primjerice, u Dalmaciji dominantno vino. Proizvodnja i potrošnja piva raste, proizvodnja vina stagnira, a žestoka pića - koja su tržištem dominirala prije tridesetak godina - opadaju. Zoričić napominje da je marketing usmjeren upravo na mlade, pa nije ni čudo da ih najveći broj ima "problem" upravo s pivom.

U Hrvatskoj na pet muških alkoholičara dolazi jedna žena. Muškarci piju javno, a žene potajno u intimi doma i razvijaju alkoholizam u četrdesetim godinama života. Zoričić tvrdi da ukoliko je netko u obitelji imao alkoholičara, onda je put do razvoja ovisnosti znatno kraći. Postoji i određena predispozicija za razvoj alkoholizma koja jednim dijelom ovisi o genima, ali još više o stilu života, odnosno "primjeru ponašanja".

"Za sada se u Hrvatskoj protiv alkoholizma borimo edukacijama koje počinju već u petom razredu osnovne škole. Nakon toga se ništa drugo ne radi dok ih ne dobijemo u mrežu za sustav tretmana, kad je već debelo prekasno. Psihijatrijski odjeli županijskih bolnica obavljaju primarni tretman - točnije liječenje do mjesec dana - a rehabilitacija se provodi kroz mrežu klubova liječenih alkoholičara", kaže Zoričić. Dvije trećine alkoholičara liječenjem uspješno otkloni ovisnost, no u petogodišnjoj apstinenciji uspijeva tek svaki treći pacijent.

Rješenje u povećanju poreza na alkohol

Rješenje problema alkoholizma Zoričič vidi u povećanju porezne stope na alkohol do te mjere da on postane izrazito skup. Do sada se računalo da je šest posto ili 250.000 ljudi u Hrvatskoj ovisno o alkoholu, no posljednji podaci Svjetske zdravstvene organizacije za Europu i SAD pokazuju da je u Hrvatskoj o "piću" ovisno tri do četiri posto populacije, odnosno od 150.000 do 200.000 ljudi.