Martina Bogdanić: "U našem kraju imamo svo ljekovito bilje koje nam treba!"

Uz izložbu "Domaće ljekarije", koju je riječki Muzej moderne i suvremene umjetnosti postavio u Malom salonu na Korzu, danas će poznata travarka i fitoaromaterapeutkinja Martina Bogdanić govoriti o ljekovitom bilju.

Uoči predavanja, najavljenog za 18 sati, s njome smo porazgovarali o velikom bogatstvu i snazi samonikloga ljekovitog bilja našega kraja, kojega u izobilju možemo naći svud oko nas - i uz more, i u zaleđu, i na okolnom gorju i planinama. I dok će se predavanje u Malom salonu više baviti duhovnom dimenzijom rada s biljem, nas je zanimala ona praktičnija strana te priče; primjerice, postoji li razlika u ljekovitosti između samoniklog i uzgojenog bilja.

"To su dva odvojena svemira", kaže Martina Bogdanić. "Divlje bilje raste na livadama, pomiješano sa svim mogućim drugim biljem, bori se za svoj mali komadić zemlje, da sjeme uopće padne na tu zemlju kroz gustu travu, da isklije, da ga ne pojede mrav ili skakavac, mora izvući minerale iz tla da se izgradi, probiti se do sunca… Iskra života, borbe i autentičnosti u njemu je toliko jaka da se to uopće ne može usporediti s plantažno uzgojenim biljem", tumači Bogdanić.

Dodaje kako je i pristup branju samoniklog bilja bitno drugačiji u usporedbi sa žetvom kombajnima na plantažama, koji bilje samelju u žurbi da se to što prije obavi. Svakako preporučuje da svatko sam bere samoniklo bilje koje mu je potrebno – ma koliko to malena količina bila.

Naime, već time što ga tražimo i poveselimo se kad ga nađemo unosimo pozitivu u cijeli taj proces, a kasnije to ubrano bilje sami nosimo kući, sušimo, čuvamo i pripremamo, što utječe i na iscjeljujuća svojstva i način djelovanja biljke. Osim toga, tvrdi naša sugovornica, u istoj gramaži plantažno uzgojene biljke manje je visokovrijednih sastojaka nego u jednakoj masi samoniklog bilja, u kojemu se ljekoviti sastojci nalaze u većim koncentracijama.

"Kvarner, Rijeka i zaleđe, otoci, Gorski kotar – naš kraj obiluje biljem kao rijetko koji u Hrvatskoj, imamo sve. Osobno mislim da svako područje svijeta nastanjuje svo bilje potrebno životinjama i ljudima toga kraja da se mogu kompletno iscjeljivati i hraniti. Ne trebaju nam egzotične biljke iz Južne Amerike, Japana ili Australije – sve to mi imamo ovdje, samo trebamo pogledati tu koprivu i taj maslačak, i koristiti ga", kaže Martina Bogdanić.

Tako je kopriva, kaže, sjajna za snižavanje tlaka jer djeluje kao diuretik i time "mehanički" snižava tlak bez nuspojava i interakcija s drugim lijekovima. U zaleđu Rijeke, kaže, mogu se naći na tone valerijane, odnosno odoljena, biljke idealne za umirenje i lakše podnošenje stresa, koji se našim životima, kaže Martina, širi poput virusa - i zato bismo svi u kući trebali imati bočicu otopine te biljke. A svakodnevna zdjelica salate od maslačka osigurat će nam vrhunski proljetni detox, odnosno čišćenje organizma.

Međutim, kao i sve ljekovite tvari, i biljke mogu imati nuspojave na koje valja pripaziti: kopriva nekome s niskim tlakom može izazvati nesvjesticu, preparati od gloga dobri su za srce, ali nikako ih ne smiju piti ljudi koji koriste lijekove za snižavanje tlaka ili one što djeluju na srce jer dolazi do nepoželjnih interakcija, dok, recimo, predugo kuhan čaj od kamilice, umjesto da umiri želudac, može izazvati povraćanje. "Uvijek je važno poznavati sebe i stanje svog organizma, poznavati biljku, i koristiti je u pravo vrijeme na pravi način", upozorava Bogdanić. Još puno drugih razmišljanja i savjeta poslušajte u razgovoru: