Obnovom vrta do zdravlja i zadovoljstva

Carl Lewis i Paavo Nurmi - što ih povezuje? Osim što su vrhunski atletičari, sprinter i skakač u dalj te trkač na duže staze, jedini su u povijesti osvojili devet zlatnih olimpijskih medalja i obojica su bili uspješni uz prehranu bez mesa. 1. listopada je Svjetski dan vegetarijanstva, a o jednoj od mogućnosti povratka prirodi razgovarali smo s Helom Liverić koja je Rijeku zamijenila za život na istarskom imanju.

Svjetski dan vegetarijanstva diljem svijeta obilježava sve veći broj vegetarijanaca i vegana (ako ne znate razliku pogledajte ovdje), ali i ljudi koji u prehrani koriste meso ali su svjesni važnosti vegetarijanskog pokreta za životinje, ljude i okoliš. Riječ vegetarijanstvo korijen ima u latinskoj riječi vegetus, što znači zdrav, svjež i pun života ili homo vegetus, tjelesno i mentalno zdrava osoba. Izvorno značenje riječi ukazuje na uravnotežen filozofski smisao za život, a ne samo prehranu koja se sastoji od voća i povrća.

Među poznatim sportašima vegetarijancima su: dvostruki postavljač svjetskoga rekorda na 100 m Leroy Burrell, najdugovječniji i nepobjediv tijekom svoje skoro 15-godišnje karijere trkač na 400 m s preponama Edwin Moses, tenisačice s dugim karijerama Billie Jean King i Martina Navratilova, sestre Venus i Serena Williams, jedan od gimnastičarskih prvaka 60-tih godina prošloga stoljeća Dan Millman..., a mnogi od njih popularizirali su vegetarijanstvo i zdrav način života.

Riječanka koja je centar grada zamijenila ekološkim imanjem u Istri, Hela Liverić za sebe kaže da nije vegetarijanka, ali podsjeća da smo dio prirode i poziva da obnovimo vrtove i imanja, a oni će nam to vratiti zdravljem i zadovoljstvom. Nabavite kozu i, vidjet ćete, odmah će vam život biti zdraviji i bolji, savjetuje Hela. Na svom imanju Driade, nazvanom prema šumskim vilama iz grčke mitologije, na 62 hektara u selu Šumber, u Nedešćini pokraj Labina, uzgaja koze, boškarine, konje, perad, ekološki vrt i čak 140 vrsta ljekovitog bilja. Meso jede izuzetno rijetko. Među osnivačicama je i banke sjemenja, jer smatra da stare biljne sorte treba očuvati. Zašto i kako, poslušajte u razgovoru što ga je pripremila Neva Funčić: