Osamdeseti rođendan bolnice na Sušaku

I danas, osamdeset godina kasnije, to je još uvijek jedina bolnička zgrada u Rijeci koja je građena baš za bolničke potrebe. S druge strane Rječine Riječani su se više od stoljeća liječili u zgradi tvornice voska, a još i danas liječe se u zgradi nekadašnje Pomorske akademije.

Na današnji dan prije točno 80 godina, 16. prosinca 1934., na Sušaku je svečano otvorena nova bolnica. Bila je to Banovinska bolnica, najmodernija u tadašnjoj državi koja je tih godina još bila kraljevina, pa je nova bolnica nosila kraljevo ime. Imala je 180 bolesničkih kreveta, gradnja je trajala samo dvije godine, a koštala je 16 i pol milijuna tadašnjih dinara. Poslije Drugoga svjetskog rata sušačka bolnica dobiva ime Opća bolnica dr. Zdravka Kučića da bi kasnije prerasla u kliničku bolnicu.

  Projekt sveučilišne bolnice - ne baš skora budućnost

Na riječkoj strani se baš tih godina bolnica seli u zgradu bivše Vojnopomorske akademije. U to velebno zdanje preselila se konačno 1933. godine. Do tada je riječka bolnica bila smještena u centru grada, u zgradi jedne bivše tvornice. U današnjoj emisiji Tri zmaja pitali smo vas kakva je to tvornica bila i što se u njoj proizvodilo.

Točan je odgovor - vosak, a ta se zgrada nalazi na samom početku Ciottine ulice, preko puta Pomorskog fakulteta i u toj je zgradi bolnica djelovala 110 godina, sve do preseljenja u bivšu Vojnopomorsku akademiju, današnji riječki lokalitet KBC-a.

I danas, toliko godina kasnije, Riječani i stanovnici ovog dijela Hrvatske i dalje se liječe u istim tim zgradama u kojima se bolnice nalaze već duže od osamdeset godina i dan-danas još uvijek je bolnica na Sušaku jedina u Rijeci koja je namjenski građena baš za bolničke potrebe. U međuvremenu, 1982. godine, riječka, sušačka i Dječja bolnica Kantrida spojene su u KBC Rijeka koji bi se i teritorijalno trebao objediniti na Sušaku o čemu se govori već duže od trideset godina.

U državnoj blagajni, međutim, nikada nema dovoljno novaca za novu bolnicu u Rijeci. Prema projektu koji odavno postoji, nova bolnica širila bi se na 130 tisuća metara četvornih u devet zgrada sa 25 operacijskih i endoskopskih sala, raspolagala bi s 980 stacionarnih kreveta i s još 180 kreveta za dnevnu bolnicu. Hoće li se i kada taj projekt realizirati - teško je prognozirati. Gledajući kako se vodi državna politika i kakva je gospodarska situacija danas u Hrvatskoj, malo je optimističnih kada je u pitanju realizacija toga za Rijeku velebnog projekta.