Pomorsko dobro u Opatiji: Oporba upozorava, Grad odbacuje optužbe

Prijedlog izmjene granica pomorskog dobra na području opatijske Slatine, Tomaševca i Zerta izazvao je prijepore između Nezavisne liste Neve Slani i Grada Opatije.

Dok oporbeni vijećnici upozoravaju da bi smanjenje obuhvata pomorskog dobra moglo otvoriti prostor privatnim interesima i ograničiti javni pristup obali, iz gradske uprave poručuju kako je riječ isključivo o tehničkim izmjenama koje će Gradu omogućiti učinkovitije upravljanje javnim površinama.

Nezavisna lista Neve Slani prošloga je tjedna od Grada Opatije zatražila odustajanje od prijedloga smanjenja granica pomorskog dobra na navedenim lokacijama.

U priopćenju ističu kako Lungomare i obalni pojas, prema zakonu, povijesti i svojoj funkciji, trebaju zadržati status pomorskog dobra te upozoravaju da bi njegova promjena mogla biti prvi korak prema postupnoj privatizaciji javnog prostora.

Opatijska gradska vijećnica Neva Slani smatra kako je neprihvatljivo da Grad predlaže smanjenje područja koje predstavlja opće dobro bez jasnog obrazloženja.

„Pitamo se kako Grad Opatija moralno može svojim građanima predlagati smanjenje pomorskog dobra, dobra koje jamči jednako pravo pristupa i korištenja svima. Apeliram na sva tijela javne uprave i institucije da postupaju zakonski, stručno i moralno.

Pomorsko dobro svi moramo čuvati i u tome ne bismo smjeli biti na suprotnim stranama“, poručila je Slani.

Na optužbe je danas odgovorio opatijski gradonačelnik Fernando Kirigin, istaknuvši kako se prijedlog uopće ne odnosi na plažu Slatina, nego na dijelove šetnice i potpornih zidova koji se nalaze tri do četiri metra iznad razine mora.

Prema njegovim riječima, predložene korekcije granica imaju samo jedan cilj – omogućiti Gradu kvalitetnije održavanje i uređenje javnih površina.

Kirigin pojašnjava kako su i pomorsko dobro i javno dobro namijenjeni općoj uporabi, no razlikuju se po tome tko njima upravlja.

Dok je za pomorsko dobro nadležna Primorsko-goranska županija, javnim dobrom upravlja Grad Opatija. Zbog toga Grad, kaže, za uređenje pojedinih dijelova šetnice i potpornih zidova sada mora sudjelovati na natječajima, pri čemu postoji mogućnost da pravo upravljanja dobije drugi ponuditelj.

„Ako se radi o javnom dobru, Grad zadržava upravljanje tim prostorom. Zato su insinuacije o prodaji ili privatizaciji javnog dobra potpuno neutemeljene. Ovim izmjenama želimo omogućiti uređenje pančera, šetnice i dijela Tomaševca te njima kvalitetnije upravljati“, rekao je Kirigin.

Dodao je kako Grad postupa u skladu sa Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama iz 2023. godine. Iako je tijekom njegova donošenja, preko Udruge gradova, predlagao određene izmjene, one nisu prihvaćene te je Grad danas dužan postupati prema važećim zakonskim odredbama.

Rasprava o granicama pomorskog dobra tako se nastavlja, pri čemu oporba upozorava na potrebu očuvanja postojećeg statusa obalnog pojasa, dok gradska uprava tvrdi da predložene izmjene neće utjecati na dostupnost obale građanima, nego će omogućiti učinkovitije upravljanje i održavanje javnih površina.

Poslušajte: