Riječki suživot s kišom: jednima muka, drugima inspiracija

Jeste li znali da je Rijeka kišovitija od Londona? Od britanske smo prijestolnice "jači" i po količini kiše i po godišnjem broju kišnih dana. Zašto je tako? Za odgovor i objašnjenje treba nam samo jedan meteorolog i malo znanja iz fizike.

U Londonu godišnje padne 600 litara kiše po četvornome metru, a u Rijeci više nego dvostruko - 1500 litara. I onda kad je na širem riječkom području još sunce, u Rijeci već pada kiša. Tijekom godine kod nas kiša pada čak 130 dana. To prosječno znači da kisnemo svaki treći dan. U Londonu kiši samo 110 dana u godini.

Meteorolog Ivan Novak iz Pomorskog meteorološkog ureda DHMZ-a u Rijeci objašnjava da sav vlažan zrak koji dolazi s juga ulazi u klin Riječkoga zaljeva. S jedne strane zaljev je omeđen Učkom, a s druge strane imamo Gorski kotar. Zrak koji dolazi na to područje nužno se mora dizati po fizikalnim zakonima, nakon toga dolazi do njegovog hlađenja, onda i kondenzacije. Stvaraju se oblaci i oborine.

Riječani kišu podnose stoički i vrijeme nije toliko česta tema kao kod Engleza. Nekima ipak smeta - bilo zbog astme, bilo zbog bolova u kostima. Drugi pak kažu - treba primit' ča Bog pošalje, a treće inspirira za pisanje pjesama. Meni je drago jer je voda izvor života… Evo, nosim kišobran i krećem, idem Korzom, kaže pjesnik Nikola Kraljić. 

Mi u Rijeci kišu obično imamo prije svih. Često se događa da su u isto vrijeme kvarnerski otoci okupani suncem, a Rijeka kišom. Još kišovitiji je Gorski kotar. Tamo se zrak još više diže, tako da su količine oborina još veće, i kad gledamo klimatološki područje Hrvatske, upravo Gorski kotar ima najviše oborina u Hrvatskoj, govori meteorolog Ivan Novak. 

Najkišovitija riječka godina bila je 1960., kada je izmjereno 2340 litara kiše po četvornome metru. Prošla godina opasno je zaprijetila rekordnoj: tijekom 2013. palo je 2105 litara kiše. Prema prognozama riječkih meteorologa, i idućih nas dana također očekuju jugo i kiša, što znači da prave zime još nema na vidiku.