Štednja za golo preživljavanje: u bankama sve više oročenog novca

Građanske štednje je sve više. Ne štedi se jer to građani žele, već zato što moraju. Svjesni su neizvjesne budućnosti, ne vjeruju Vladinoj politici te stoga, u strahu za golo preživljavanje, novac odlučuju oročiti u bankama.

Hrvatski građani sve više štede, a sve manje troše. Posljedica je to gospodarske krize i vrlo realnog razmišljanja građana koji, za razliku od države, točno znaju kako raspolagati svojim novcem. Odlučili su štedjeti, pa je tako u bankama više od 183 milijarde ušteđenih kuna, uglavnom na oročenim depozitima. Građani štede za crne dane, više vjeruju bankama nego politici Vlade Republike Hrvatske.

Ne štedi se jer građani to žele, nego zato što moraju. Neizvjesna budućnost, loša gospodarska politika, bojazan od gubitka posla, samo su neki razlozi zašto ljudi stavljaju novac u banku. Potrošnja, s druge strane, pada. Uglavnom se plaćaju samo računi i kupuje hrana zajedno s ostalim, neophodnim potrepštinama. U Hrvatskoj štedi oko 70 posto građana, među kojima su i Riječani.

Najviše novca ima na bankovnim oročenim depozitima, a štednja je u porastu. Ekonomski analitičar Damir Novotny objašnjava da ljudi jednostavno stvaraju rezerve u prvom redu jer ne mogu vjerovati Vladi. "Nemaju nikakvih perspektiva u budućnosti koje bi njih uvjerile da ne treba štedjeti nego da treba trošiti. Dakle, vrlo je kompleksna ta psihološka podloga ponašanja naših potrošača", kaže Novotny. 

Tako se građani, za razliku od države, ponašaju racionalno, iako znaju da će ta ista država uvijek posegnuti u njihove plitke džepove. Blanka Uzelac razgovarala je s ekonomskim analitičarom Damirom Novotnyjem, a Riječane je na Korzu o štednji upitala Tina Štefan: