Stručnjaci suglasni: nedostatak radne snage i proizvodnje, te visoka inflacija - rak rana hrvatskog gospodarstva

Nakon godinu dana od ulaska u Schengensko i euro monetarno područje, vrijeme je za prve analize. Hrvatsko društvo ekonomista i Gospodarski savjet Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci organizirali su skup pod nazivom “Hrvatska u Eurozoni i Schengenu - iskustva nakon godinu dana“ koji se održao u riječkom hotelu Hilton Costabella.

Okupio se impresivan broj stručnjaka iz akademske i gospodarske zajednice, i uglavnom istaknuo prednosti. I pokoji nedostatak naše ekonomije poput inflacije i manjka radne snage. 

Ali da nismo u Eurozoni i Schengenu stvari bi bile još i gore, slažu se stručnjaci. S nekima od njih smo i razgovarali za emisiju Caffe Europa.

Za početak krenuli smo od kraja. HNB je nedavno objavio podatak koliko kuna još nije promijenjeno u eure. Brojeve nam je iznio Michael Faulend, viceguverner Hrvatske narodne banke:

Ekonomski stručnjak Mladenom Vedriš priznaje da ima doma nešto kuna koje ne planira vratiti. 

Ističe kako je za uspomenu zadržao oko 400 – 500 kuna u raznim apoenima. 

Misli da su trećinu ili četvrtinu ne vraćenih kuna ljudi zadržali iz sentimentalnih razloga, a većinom je to novac koji ljudima trenutno ne treba i mogu ga naknadno promijeniti u Euro pa ispada da im je to neka vrsta štednje. 

No, kaže Vedriš, ne treba zanemariti mogućnost da je dio novaca iz „sive ne oporezovane zone” pa se čeka pravi trenutak kada će konverzija možda biti jednostavnija. Vedriš ističe i kako je važno napomenuti da s aspekta stabilnosti monetarnog sustava taj novac nema nikakvog utjecaja, da nema mogućnosti definitivne zamjene koeficijent promjene bi bio znatno viši.

Brojne su prednosti uvođenje eura u Hrvatsku no Vedriš smatra da je zbog toga došlo do povećane inflacije:

Zvonimir Savić posebni savjetnik predsjednika Vlade RH smatra da uzrok inflaciji nije bilo uvođenje eura. 

Proces se, kaže Savić, događao kad je inflacija u eurozoni bila visoka pa je teško točno procijeniti. HNB i međunarodne institucije su zaključile da je utjecaj na inflaciju bio 0,4 %, a ohrabruju podaci Europske komisije da bi ta stopa ove godine u Hrvatskoj trebala biti među tri najniže u EU, odmah nakon Finske i Švedske a u 2025. godini najniža u Uniji. Da nismo uveli euro inflacija bi i dalje bila visoka, zaključuje Savić.

Darko Tipurić predsjednik Hrvatskog društva ekonomista stavlja nas u kontekst sa susjedima i tako ističe prednosti ovih integracija ali i ukazuje na probleme koje treba riješiti:

Mislav Vučić član upravnog odbora Jadran Galenskog laboratorija kaže da je sada poslovanje jednostavnije te da je ulazak u Schengenski prostor i eurozonu donio koristi poslovnoj zajednici. 

Ukidanje administrativnih blokada i usporavanja ekonomskih procesa je za nas benefit, kaže Vučić i dodaje kako roba i ljudi brže kolaju preko granica, ukinuti su mnogi papiri i nema troška promjene valute. 

Hrvatski građani imaju pomiješane osjećaje zbog visoke inflacije, smatra Vučić, ali sam događaj integracije u Schengen i euro je dobar.

Agresija na Ukrajinu i posljedično sankcije koje su uvedene Rusiji stvorile su JGL-u probleme u poslovanju. No nazire se zaokret ističe Vučić:

Na skupu povodom godine dana od ulaska u euro i Schengensko područje razgovarali smo s Irenom Weber, glavnom direktoricom Hrvatske udruge poslodavaca, koja je također pohvalila stabilnost koju su promjene donijele ali i naznačila izazove za hrvatsko gospodarstvo u bliskoj budućnosti.

Unatoč šokovima koji su nas posljednjih godina pogodili Hrvatski gospodarstvenici su pokazali izuzetnu žilavost i otpornost kaže Weber dodajući kako imamo stope rasta koje su među najvišim u EU. 

Specifičnost naše ekonomije je nedostatak radne snage i snažan rast plaća. 

Po stopi od 20% zadnje dvije godine poslodavci su dizali plaće što stvara veliki trošak i to treba amortizirati kroz poslovne rezultate. 

Ulazak u euro zonu i Schengenski prostor je olakšao poslovanje, eliminirao je valutne rizike i pomogao naročito izvoznicima.

Da nema stranih radnika naše bi stope rasta bile puno manje, ističe Weber dodajući kako radnika kronično nedostaje i imamo prazna radna mjesta koja nema tko popuniti.  

Weber je još istaknula kako se razlika između prosječne plaće na europskom i domaćem tržištu smanjuje, a naše plaće rastu najbrže u EU. 

Hrvatska udruga poslodavaca se zalaže da se Europski fondovi iskoriste na efikasan i optimalan način, da se uloži u konkurentnost i produktivnost hrvatske ekonomije. Jednom kad ti fondovi presuše kritično je važno da imamo profitabilno gospodarstvo, ističe Weber, koje stvara proizvode veće dodane vrijednosti, koje je proizvodno a ne oslonjeno isključivo na usluge, treba biti oslonjeno na visoku tehnologiju, ICT usluge, na proizvodnju hrane i građevinu.

Reforma pravosuđa, zdravstva i obrazovanja su nužne za daljnji napredak. Rasterećenje rada, smanjivanje poreznog opterećenja na dohodak i postizanje veće pravednosti u oporezivanju. To znači da treba oporezivati dohodak od rada ali i od imovine, zaključila je Irena Weber, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca.

Poslušajte cijelu emisiju:

Ovaj programski sadržaj ostvaren je uz potporu i u suradnji s Europskim parlamentom. Za pripremu i sadržaj objavljenih vijesti odgovoran je isključivo HRT.