Svaka druga osoba u Hrvatskoj je prekomjerno uhranjena!

Svaka druga osoba je prekomjerno uhranjena, prošećite, osvrnite se, uočit ćete. Svako treće dijete u Hrvatskoj i svako četvrto u Europi ima višak kilograma. Sve to kažu stručnjaci koji ističu i da su prekomjerna tjelesna masa i debljina rizični čimbenici za pet vodećih bolesti. Stoga se 4. ožujka obilježava kao Svjetski dan debljine.

Debljina je kronična bolest u kojoj dolazi do prekomjernog nakupljanja masnog tkiva u organizmu s brojnim negativnim posljedicama po zdravlje. 

Dakle, o debljini više ne govorimo kao o estetskom ili problemu stila života. To je bolest, ozbiljan javnozdravstveni problem koji ima cijeli niz nuspojava i komplikacija i utječe na razvoj nekih drugih bolesti, a izrazito utječe na sposobnost organizma da se nosi s nekim drugim bolestima i stanjima. 

Stoga je cilj Svjeskog dana debljine razgovarati, pisati, čitati... podsjećati, kako god povećati razinu osviještenosti o debljini, prevenciji, njenim posljedicama i mogućnostima liječenja. 

Debljinu uglavnom nazivamo bolešću životnog stila jer nastaje najčešće zbog dugotrajno prisutne neravnoteže između kalorija unesenih prehranom, i hranom i pićem, te kalorija potrošenih tijekom tjelesne aktivnosti. Nema izvlačenja na genetiku ili metabolizam! 

Indeks tjelesne mase (ITM) je omjer tjelesne mase u kilogramima i kvadrata tjelesne visine izražene u metrima, a o debljini govorimo ukoliko je njegova vrijednost 30 kg/m2 ili više. U Republici Hrvatskoj svaka je druga osoba prekomjerno uhranjena (ITM >25 kg/m2). Za otprilike svaku petu možemo reći kako je pretila. 

Hrvatska, prema debljini stanovništva, s Maltom dijeli neslavno prvo mjesto među zemljama Europske unije, a 65 posto osoba bori se s prekomjernom tjelesnom masom. Pokazuju to rezultati istraživanja o preprekama u liječenju debljine u Hrvatskoj, koji su objavljeni uoči Svjetskog dana te hrvatskog dana osviještenosti o tom problemu. 

Od svih podataka najviše bi vas trebao uznemiriti onaj da su  prekomjerna tjelesna masa i debljina rizični čimbenici za nastanak pet vodećih kroničnih nezaraznih bolesti: srčanožilne bolesti, šećerna bolest tip 2, kronična opstruktivna bolest pluća, neki zloćudni tumori, mentalni/psihički poremećaji, od kojih umire više od 80 posto stanovništva u Hrvatskoj!

A recept izgleda tako jednostavno: kombinacija zdravih prehrambenih navika, redovite tjelesne aktivnosti te adekvatne količine i kvalitete sna! I obiteljsko druženje uz obroke, u kojima i najmlađi uče o zdravim prehrambenim navikama!

Znamo da mi možemo govoriti koliko želimo, a karavane će prolaziti, ali možda ipak da poslušate jednu od emisija Akademskih kvarat ure u kojima smo razgovarali o debljini: