Uskršnji običaji Gorskoga kotara

Uskršnji se običaji razlikuju od kraja do kraja i od mjesta do mjesta. Bogatu tradiciju punu narodnih vjerovanja ima i Gorski kotar, pa se uz uobičajeno bojenje jaja i blagoslov hrane čuvaju i brojni drugi običaji.

Narodni je običaj bio da se na Veliki petak ne smije obrađivati zemlja jer Isusovo tijelo već pod njom, a vjerovalo se da, ako je dan kišan, voće bi te godine moglo biti crvljivo. U danima muke Gospodnje zvona odlaze u Rim, a njihovu ulogu preuzima regetec. Marljivi Gorani bojaju jaja, čiste kuće na Veliku subotu i pripremaju se za blagdan Uskrsa u kojem će na blagoslov doručka glavna zvijezda biti poznati goranski nadjevi, koji se još zovu budli i hrge.

S križeva, slika i kipova na Veliku subotu skidaju se ljubičasta platna, podižu se svijećnjaci i uređuju oltari. Obitelji su se rješavali stare robe, spaljivali su staru posteljinu i zamjenjivali je novom. O ovima i mnogim drugim uskršnjim običajima govori Davor Grgurić iz udruge Prepelin'c iz Delnica, koji nam na narječju delničkog kraja želi i sretan Uskrs. Pripremila Jelena Butković: