Zaštitnici životinja prozvali Čabar: Neka puh bude znak zaštite prirode!

Mreža za zaštitu životinja ponovno je pozvala grad Čabar da otkaže natjecanja u ubijanju i guljenju puhova "Puharsku noć", ističući da su u Hrvatskoj tri od četiri vrste puhova strogo zaštićene. Predložili su da puh postane čabarski prepoznatljivi znak u kontekstu zaštite prirode.

Prijatelji životinja, a 43 udruge su u Mreži za zaštitu životinja, primili su proteklih dana brojne negativne reakcije u povodu najave Čabra i Turističke zajednice grada Čabra da će se 13. listopada organizirati događanje na Kozjem vrhu - "Puharsku noć", priopćeno je iz te udruge.

Stanovnici Čabra izvijestili su udrugu o tamošnjoj praksi lova na puhove te upozorili da u puholovu sudjeluju cijele obitelji koje nemaju dozvole za lov. Naveli su kako su u Hrvatskoj poznate četiri vrste puha, od kojih je dopušteno loviti samo velikog puha (osim na područjima gdje su zaštićeni posebnim propisima), dok su ostale tri vrste zakonom strogo zaštićene.

"U puholovu sudjeluju cijele obitelji koje nemaju dozvole za lov, pa čak ih niti ne traže jer ne znaju da ih moraju imati, a postavljaju stotine klopki za puhove. Ranjeni puhovi znaju satima umirati u klopkama, a rijetke ponekad spase pojedinci te ih drže u krletkama kao kućne ljubimce, jer puhovi zbog slomljene noge ne mogu natrag u šumu", jedna je od reakcije građana.

Prijatelji životinja su ocijenili da se "...monstruozno ubijanje ne smije nastaviti zbog ispraznog razloga kao što je zabava" i pozvali gradonačelnika i Turističku zajednicu Čabra da otkažu sada i ubuduće "Puharsku noć", a svoju turističku ponudu baziraju na drugačijim sadržajima. 

"Čabar time potiče krivolov i kršenje zakona, ali i predstavlja svoj grad kao zaostalo mjesto u kojemu se, pravdajući se tradicijom, ubijaju i muče životinje", poručili su iz udruga.

Nakon što se Grad Čabar na internetskim stranicama oglasio očitovanjem, Mreža je ponovno uputila dopis ocjenjujući neprimjerenim obrazloženje Grada da je tradicija lova na puhove iznimno stara i potječe od vremena Rimskog Carstva. 

"U nekim dijelovima svijeta i dalje postoji tradicija kršenja ljudskih prava, mučenja ili ubijanja životinja, no predmet su velikoga gnušanja i zakonskih zabrana jer je neprihvatljivo nastavljati tradicije kojima se živim bićima nanose bol i smrt", poručila je voditeljica Mreže za zaštitu životinja Stela Cota.

Udruge smatraju da zabavni sadržaji ne smiju biti utemeljeni na ubijanju životinja, već u njima trebaju sudjelovati osobe koje pokazuju vještine i znanja u nekom području kao što je ples, glazba, pjevanje, tradicijske igre i sportovi i sl. 

Grad Čabar tvrdi da je puh koji obitava u njihovom kraju lovna divljač. "U čabarskom kraju obitava veliki sivi puh. Južno od rijeke Save taj je puh lovna divljač te ga je dopušteno loviti od 1. listopada do 30. studenoga i to isključivo puholovkama s prirodnim mamcem. Tradicija lova na puhove je iznimno stara i potječe od vremena Rimskog Carstva. U Hrvatskoj se lov na puhove do danas održao na području Gorskog kotara i Like. Za razliku od negdašnjeg pristupa, danas se lovi isključivo posebno konstruiranim lovkama. U Hrvatskoj je brojno stanje populacije sivog puha zadovoljavajuće, i u sklopu održivog gospodarenja lovnim vrstama", obrazloženo je.