Od improvizacije do bronce: Košarkaški klub u kojem svatko ima svoje mjesto na terenu

Košarka nije samo pitanje rezultata, medalja i pobjeda. Ona može biti prostor u kojem se ruše predrasude, stvaraju prijateljstva i dokazuje da svatko, bez obzira na svoje mogućnosti, može biti dio ekipe. Upravo takvu priču već desetak godina gradi Košarkaški klub osoba s invaliditetom Kostrena, koji uz košarku u kolicima razvija i program inkluzivne košarke.

Od prvih treninga krajem 2016. i početkom 2017. godine, kada su raspolagali tek dvoranom, loptama, koševima i velikom voljom, klub je izrastao u ozbiljnu sportsku priču. 

Počeci su, prisjeća se trener i jedan od osnivača Siniša Kuharić, bili obilježeni improvizacijom. Nisu imali ni odgovarajuća sportska kolica, koja su nužan preduvjet za sigurno bavljenje košarkom u kolicima, ispričao nam je Kuharić u ovotjednoj Klasi optimist.

Godinama su radili na nabavi opreme, okupljanju igrača i razvoju programa, a trud je donio i zapažene sportske rezultate. Klub se danas natječe u Prvoj hrvatskoj ligi, a prošle je godine osvojio treće mjesto u Hrvatskoj, što Kuharić ističe kao iznimno velik uspjeh i potvrdu svega što su gradili tijekom godina.

No, njihova priča ne zaustavlja se na košarci u kolicima. U Kostreni djeluju i škole košarke za dječake i djevojčice te program Baskin, odnosno inkluzivne košarke, u kojem zajedno igraju djeca i osobe s invaliditetom, uključujući osobe s intelektualnim teškoćama. Pravila su prilagođena tako da svaki igrač, bez obzira na svoje mogućnosti, ima svoju ulogu i može pridonijeti rezultatu.

Posebnost Baskina je i način igre – osim dva standardna koša, koriste se i dodatni koševi sa strane, pa se utakmica zapravo igra na šest koševa. Program potječe iz Italije, a u Kostreni se nadaju da će uskoro organizirati i prvo neslužbeno prvenstvo Hrvatske.

Inkluzija koja se događa na terenu

Jedna od najvećih vrijednosti kluba upravo je svakodnevno povezivanje djece i osoba s invaliditetom. Mladi košarkaši od prvih dana treniranja susreću se s igračima u kolicima, zajedno treniraju i sudjeluju u različitim aktivnostima. Zajednički treninzi organiziraju se redovito, a kroz takve susrete, kaže Kuharić, predrasude se najbolje ruše – u praksi, a ne samo riječima.

Klub posebno njeguje ideju da sport u dječjoj dobi ne smije biti isključivo usmjeren na rezultat. Važno je da djeca budu aktivna, da se druže, uče disciplini i suradnji te da razvijaju osjećaj pripadnosti. Natjecanje je sastavni dio sporta, ali u mlađim uzrastima brojčani rezultat ne bi trebao biti najvažnije mjerilo uspjeha.

-Bolje je da je dijete tri do četiri puta tjedno u nekom aktivnom okruženju, s ljudima i djecom koji imaju slične interese, nego da ljestvicu zahtjevnosti postavimo previsoko i da ih pola to ne može pratiti, objašnjava Kuharić.

Upravo takav pristup omogućuje uključivanje što većeg broja djece i stvaranje okruženja u kojem svatko može pronaći svoje mjesto.

Košarka u kolicima ozbiljan je i zahtjevan sport

Iako se parasport ponekad pogrešno doživljava prvenstveno kao oblik druženja, košarka u kolicima zahtijeva iznimnu fizičku spremnost, tehniku i puno treninga. Igrači istodobno moraju kontrolirati i pokretati kolica, voditi loptu i igrati, pritom poštujući gotovo sva pravila klasične košarke.

Kuharić zato poziva sve koji žele bolje upoznati ovaj sport da dođu na trening i sami ga pokušaju igrati. Treninzi se održavaju utorkom i četvrtkom u Kostreni, a već nakon prvog susreta, kaže, postaje jasno koliko je truda potrebno za igranje na natjecateljskoj razini.

Važan korak u daljnjem razvoju kluba je i nabava novog kombija. Posljednjih pet godina broj djece u klubu značajno je porastao – s desetak nakon pandemije na današnjih približno 105 članova. Organizacija prijevoza na utakmice i natjecanja postala je sve veći izazov, a oslanjanje na roditelje i povremeno iznajmljivanje vozila više nije bilo dugoročno održivo.

Akcija "Kombić" pokrenuta je krajem prošle godine. U početku je kroz crowdfunding kampanju prikupljeno oko 16 tisuća eura, a preostali iznos osiguran je najvećim dijelom zahvaljujući natječaju Zaklade "Hrvatska za djecu", uz dodatni doprinos samog kluba.

Kombi je već u upotrebi i iza njega je oko šest tisuća kilometara prijeđenih na utakmice i druga sportska događanja. Za klub koji okuplja toliko djece i sportaša to je velika pomoć i olakšanje u svakodnevnom radu.

Koliko je financiranje ovakvog sporta zahtjevno, govori i podatak da specijalizirana sportska kolica za košarku u kolicima stoje od pet tisuća eura naviše. Upravo je njihova nabava obilježila prvih pet godina rada kluba, koji se najvećim dijelom financirao donacijama, crowdfunding kampanjama i podrškom prijatelja i dobrih ljudi.

Iza svega stoji entuzijazam

Deset godina opstanka i razvoja kluba ne bi bilo moguće bez ljudi koji su spremni uložiti svoje vrijeme i energiju. Poslovi su tijekom godina podijeljeni, a danas klub vode i osobe s invaliditetom, dok je Kuharić u većoj mjeri angažiran kao trener i podrška.

Rad trenera i suradnika velikim je dijelom volonterski ili honoraran, uz skromne naknade. Ono što ih pokreće, kaže Kuharić, jesu trenuci kada vide napredak djece, njihove reakcije i rezultate zajedničkog rada.

- Osamdeset posto sporta čine neke frustracije, ali onih 15 do 20 posto, kada se dogodi nešto dobro, kada vidite da djeca napreduju i kada dođe rezultat, jednostavno vas ispuni i tjera dalje, kaže.

U Kostreni tako već deset godina grade sportsku priču u kojoj su jednako važni medalje, prijateljstva, prilike za sudjelovanje i osjećaj da svatko pripada ekipi. 

A njihov je poziv otvoren svima koji žele upoznati košarku u kolicima ili se uključiti u neku od aktivnosti kluba.

Poslušajte cijelu Klasu optimist: