Svaki peti Hrvat na rubu siromaštva. Jesu li beskućnici sami krivi što su na ulici?

Siromaštvo predstavlja veliki rizik za nezaposlene, ali najugroženiji su umirovljenici kojih je sve više. Naime, stopa rizika od siromaštva najviša je kod osoba iznad 65 godina i iznosi 32,4 posto, a izraženija je kod žena.

Uzimajući to u obzir, pitali smo vas mislite li da su si beskućnici sami krivi. Evo odgovora:

Prema podacima hrvatskog Državnog zavoda za statistiku, prag rizika od siromaštva u 2022. godini za jednočlano kućanstvo iznosio je 39.600 kuna na godinu, dok je za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina iznosio 83.160 kuna na godinu.

U Hrvatskoj nije poznat točan broj osoba pogođenih siromaštvom, a podaci variraju od 400-tinjak pa do više od 2000, upozoravaju stručnjaci, ističući da je subjektivan osjećaj siromaštva kod mnogih Hrvata veći od statističkih uvida. 

Također, više od 10.000 Hrvata živi u neadekvatnim uvjetima, primjerice bez vode ili struje. To je relativno, a ne apsolutno siromaštvu bez krova nad glavom.

Pjer Orlić, voditelj Prihvatilišta Ruže sv. Franje, rekao nam je zašto tema beskućništva nije jednodimenzionalna kakvom je često prikazujemo. Naveo je i nekoliko nesretnih životnih primjera koji se mogu dogoditi bilo kome od nas. 

Poslušajte cijeli prilog:

Da bismo razvili empatiju, prvo osobe s iskustvom siromaštva moramo kategorizirati kao ljude i osvijestiti si još jednom da takva sudbina, nažalost, može zadesiti svakog. 

Učinite nasumični čin ljubaznosti, bez očekivanja nagrade. I budite sigurni u spoznaju da bi jednoga dana netko mogao učiniti isto za vas.