Travarica: čestoslavica za bolje pamćenje

Mnogi su je vidjeli u prirodi, a da nisu znali kako se zove. Čestoslavica, poznata i pod nazivom veronika, bila je tema ovotjedne "Travarice" Radio Rijeke.

Stručnjakinja za tradicionalno travarstvo i fitoaromaterapeutkinja Martina Bogdanić predstavila je biljku koja je nekoć zauzimala važno mjesto u narodnoj medicini, a danas je manje poznata široj javnosti.

Kako je objasnila, rod veronika obuhvaća velik broj vrsta, od kojih se neke često susreću i kao vrtni korov. Međutim, kada se govori o ljekovitoj čestoslavici, misli se na vrstu latinskog naziva Veronica officinalis.

Ljekovita čestoslavica raste u šumama i na njihovim rubovima

Za razliku od veronika koje često nalazimo oko kuća i u vrtovima, ljekovita čestoslavica raste ponajprije u šumama i uz njihove rubove. Bogdanić je opisuje kao nisku biljku dlakavih listova koja se širi vriježama, zbog čega je poznata i pod narodnim nazivom prizemljuša.

Veronike imaju sitne cvjetove s četiri latice, no za prepoznavanje pojedine vrste važno je obratiti pozornost i na druge osobine biljke. U tradicionalnom travarstvu, prema njezinim riječima, skuplja se gornja trećina nadzemnog dijela biljke u cvatu, od koje se priprema čaj. Spomenula je i stare preporuke o skupljanju samih cvjetnih latica, što je zbog njihove veličine vrlo zahtjevno.

Čaj se u narodnoj praksi koristio i za vanjsku primjenu, odnosno ispiranje kože i sluznica. Bogdanić je navela da su različiti krajevi razvili različite načine uporabe, ovisno o lokalnoj travarskoj tradiciji.

Od pamćenja do probave: široka uporaba u narodnoj medicini

Čestoslavicu je, kaže Bogdanić, teško povezati samo s jednom namjenom. U tradicionalnoj medicini koristila se za niz tegoba, od probavnih i dišnih do kožnih, a posebno je izdvojila njezinu narodnu uporabu kod poteškoća s pamćenjem i povišenog kolesterola.

Govorila je i o primjeni kod kašlja, probavnih smetnji, reumatskih tegoba te za ispiranje kod osipa i afti. Posebno zanimljiv dio razgovora odnosio se na pamćenje i raspoloženje. Prema riječima sugovornice, čestoslavica se u narodnoj medicini koristila i kod živčane slabosti te melankolije, ponekad u kombinaciji s korijenom celera.

Na pitanje zašto biljka s tako širokom travarskom tradicijom danas nije poznatija, Bogdanić je ponudila svoje tumačenje: dostupna je u prirodi, a njezinu se tradicionalnu uporabu teško svodi na samo jednu prepoznatljivu namjenu.

Razgovor u "Travarici" tako je podsjetio na biljku koju često susrećemo, ali i na bogatstvo znanja i vjerovanja sačuvanih u narodnom travarstvu. Poslušajte: