EU do 2030. želi iskorijeniti beskućništvo. Postoji i plan

Post-pandemija, rast troškova života, inflacija, energetsko siromaštvo - sve su to uzročnici porasta broja beskućnika u svijetu, ali i u Europskoj uniji. Rješenja se traže, neka već postoje i pojedine države članice ih uspješno primjenjuju, o čemu smo govorili u emisiji Europlan. 

Procjenjuje se da u Hrvatskoj živi više od 2 tisuće beskućnika. Realne brojke ne postoje jer ne postoji službeni registar socijalno ugroženih osoba koje nemaju krov nad glavom. O broju beskućnika na području Zagreba postoje različiti podaci, a Hrvatska mreža za beskućnike procjenjuje da ih je između 250 i 700. 

Procjenjuje se da u svijetu postoji oko 150 milijuna beskućnika, a da svake noći na teritoriju EU-a na ulici boravi najmanje 895 tisuća ljudi bez krova nad glavom. No kako još uvijek nije razvijena univerzalna metodologija koja bi mogla pratiti tu statistiku, vjeruje se da je broj beskućnika na razini EU-a još veći. 

- To uključuje i on manje vidljive oblike beskućništva kao što je privremeni smještaj kod poznanika ili rodbine tako da se ta brojka sigurno penje i iznad milijun. Činjenica je da je u posljednjih 10 godina porastao broj beskućnika, no postoje zemlje koje svojim inovativnim metodama pokušavaju riješiti te poteškoće. Francuska, Irska i Njemačka bilježe porast beskućnika, dok Austrija, Danska i Švedska bilježe blagi pad. No Finska bi se svakako mogla uzeti kao primjer zemlje koja je taj problem najbolje riješila - ističe voditeljica Ureda EU parlamenta u Hrvatskoj Maja Ljubić Kutnjak. 

Ankete su pokazale da većina stanovništva Europske unije želi da se Europski parlament više bavi borbom protiv siromaštva i socijalne isključenosti, otvaranjem radnih mjesta i gospodarskim rastom. Europski parlament je tijekom pandemije pozvao države članice da daju prioritet jamčenju smještaja, tzv. Housing First. Već ga primjenjuje nekoliko članica EU-a, a najdalje je u tome odmakla Finska - u Helsinkiju se u tri godine od 2019. broj beskućnika smanjio za 40 posto. 

- I ne samo to. Oni već 20 godina imaju Noć beskućnika - manifestaciju u kojoj građani mogu donirati beskućnicima, s njima razgovarati, izravno im ponuditi pomoć. Tu je izuzetno bitan civilni sektor, a vidimo da je on u Hrvatskoj također dosta aktivan po pitanju beskućništva - ističe Ljubić Kutnjak. 

Koncept Housing first osmišljen je u okviru europskog stupa socijalnih prava, a koji počiva na tome da se problem beskućništva ne može početi rješavati dok se osobi koja nema krv nad glavom ne osigura adekvatan i siguran smještaj. 

- U tom smislu je Europski parlament 2021. pokrenuo Europsku platformu za borbu protiv beskućništva, čiji je osnovni cilj da se do 2030. na području EU-a iskorijeni beskućništvo. Želimo da nitko ne bude prisiljen spavati na ulici, da ne živi dugotrajno u prihvatilištu, ali i da nitko ne bude otpušten iz bolnice, doma ili zatvora, a da nema osiguran smještaj. Isto vrijedi i za postupke deložacija, a da za osobe nije osigurano alternativno rješenje. U okviru toga državama članicama dane su preporuke da izrade svoje nacionalne planove. No smisao cijele priče je da europske institucije, nacionalne vlade i civilno društvo usko surađuju na rješavanju problema beskućništva - zaključuje voditeljica Ureda EU parlamenta u Hrvatskoj Maja Ljubić Kutnjak. 

Ovaj programski sadržaj ostvaren je uz potporu i u suradnji s Europskim parlamentom. Za pripremu i sadržaj objavljenih vijesti odgovoran je isključivo HRT.