Ekološke udruge upozoravaju na novu EU Uredbu o sjemenu

Početkom tjedna Vijeće za poljoprivredu i ribarstvo u Briselu raspravljalo je o prijedlogu Uredbe o marketingu i proizvodnji biljnog reproduktivnog materijala, što je podiglo na noge čak 139 udruga i organizacija iz cijele Europske unije, koje su poslale otvoreno pismo svim ministrima poljoprivrede država članica i novom povjereniku EU-a za zdravlje i sigurnost hrane Olivéru Várhelyu s nekoliko zahtjeva. Pojavila se bojazan da će nova Uredba ugroziti bioraznolikost, ali i pravo domaćeg poljoprivrednika da proizvodi, koristi i razmjenjuje vlastito proizvedeno sjeme. 

Organizacije su otvorenim pismom istaknule četiri osnovna zahtjeva za novo zakonodavstvo EU-a o sjemenu: da očuvanje i održivo korištenje lokalno prilagođene raznolikosti usjeva bude najvažniji prioritet; omogućavanje prava  poljoprivrednicima i vrtlarima na žetvu, korištenje, razmjenu i prodaju vlastitog sjemena; lakši pristup raznolikim i lokalno prilagođenim sortama tržištu regionalnih proizvođača sjemena te da novoodobrene sorte ne ovise o pesticidima ili sintetičkim gnojivima.

- Nama je tu problematično što se uredba odnosi i na sjeme starih sorti i što se taj sustav potpuno mijenja. Mi samo želimo da se genetska raznolikost održi i dalje, pogotovo zbog nas ekoloških poljoprivrednika. Jer ta se uredba neće odnositi na vrtlare hobiste. Bitno nam je, naravno, da i dalje možemo sjeme tih starih sorti stavljati na tržište jer je to dobar način  njihova očuvanja - rekla je u emisiji Europlan programska koordinatorica Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača Sunčana Pešak.  

Iz hrvatskog ministarstva poljoprivrede pak šalju umirujuće poruke.

- Iako prijedlog nove uredbe sadrži niz strogih i jasnih pravila vezanih uz registraciju i priznavanje te proizvodnje certificiranog sjemenskog materijala, u njemu je i niz derogacija koje se odnose na razmjenu sjemena između poljoprivrednika i slično, a koje će se moći iskoristiti. Uz to, države članice će nakon stupanja na snagu te uredbe imati prijelazni period od tri godine da primjene uredbu u nacionalna zakonodavstva. Tu ćemo moći utjecati na neke vrste koje će se moći koristiti kao čuvane sorte. Formirali smo nacionalnu skupinu koja radi na prijedlogu te uredbe, a u koju su uključene i udruge i ekološki poljoprivrednici. No svakako ćemo reagirati ako bude naznaka ugroženosti bioraznolikosti - ističe voditelj Odjela za poljoprivredni reprodukcijski materijal pri Ministarstvu poljoprivrede Zdenko Karačić. 

Permakulturne udruge strahuju od još jedne potencijalne "zabrane". 

- Jedna od opasnosti je potencijalno zatvaranje granica za razmjenu sjemena između država. Ta cirkulacija sjemena mora postojati, osobito sada u vremenu klimatskih promjena zbog adaptacije. To podrazumijeva slobodno križanje između sorti. Primjerice, ako želimo sorte koje su otpornije na sušna razdoblja logično je da ćemo posegnuti za njima u južni dio Europe. To je jedna od stvari koja još nije potpuno definirana - upozorava voditeljica Društvene banke sjemena i programa hrane u Zelenoj mreži aktivističkih udruga Dunja Zbiljski. 

Razgovori ministara poljoprivrede još traju, nova uredba tek je u pripremi, a očekuje se da bi pregovori u trijalogu između Komisije, Vijeća i Parlamenta mogli započeti u proljeće sljedeće godine, pod poljskim predsjedanjem Vijećem. 

Ovaj programski sadržaj ostvaren je uz potporu i u suradnji s Europskim parlamentom. Za pripremu i sadržaj objavljenih vijesti odgovoran je isključivo HRT.