EU razmatra nova pravila za korištenje GMO tehnika u poljoprivredi

Europska komisija bi u prvih 100 dana mandata trebala iznijeti novu viziju budućnosti poljoprivrede i prehrambene industrije u EU. Mnoge eurozastupnike uznemirile su informacije da se trenutačno razmatraju nova pravila za korištenje GMO tehnika u poljoprivredi, što bi moglo donijeti velike promjene u načinu uzgoja hrane i u Hrvatskoj.

- Došlo je do značajnog skretanja udesno kada gledamo sastav EU parlamenta, ali i EU komisije. Interes velikih igrača će kod dijela zastupnika i povjerenika biti primarni. Dosad smo imali situaciju da je većina u EU parlamentu i Komisiji bila nastrojena tako da smo imali pristup predostrožnosti u kojem smo dopuštali da svaka država članica sama odredi kako će se postaviti prema GMO-u. Velika većina država bila je vrlo oprezna dok ne budemo imali vrlo jasne podatke i studije da se radi o hrani koja nije štetna za ljudsko zdravlje. Hrvatska je od svih zemalja najčvršća na toj poziciji, a svega nekoliko zemalja poput Portugala i Španjolske imaju neutralan ili liberalan odnos prema GMO-u - rekla je u Europlanu hrvatska eurozastupnica i stalna izvjestiteljica eurosocijalista o sigurnosti hrane Biljana Borzan.

Upozorava da veliki igrači imaju i veliki utjecaj kroz svoje lobiranje na one koji donose odluke te će dati sve od sebe da GMO postane nešto normalno u Europskoj uniji. 

- GMO se činio kao spasonosno rješenje u zemljama gdje vlada glad ili gdje vladaju takvi uvjeti da ništa osim GMO sjemena ne može uspjeti. U tom slučaju GMO ima smisla. Na teritoriju poput EU-a gdje ima dovoljno obradive površine i gdje možemo proizvesti hranu na uobičajen način GMO je, po mom mišljenju, nepotrebno uvoditi. Pitanje je nutritivne vrijednosti takve hrane. Osim toga GMO sjeme proizvode velike korporacije koje imaju kontrolu nad tržištem. Mali poljoprivrednik tu gubi bitku jer je ovisan o sjemenu velikih igrača. Dokle god ne budemo potpuno sigurni da ne postoje zdravstveni rizici konzumacije takve hrane ili da je takva hrane potpuno nutritivno ravnopravna konvencionalnoj hrani, GMO nema što tražiti na našim stolovima - ističe Borzan. 

Za primjer je navela Švicarsku, zemlju koja nije članica EU-a, no koja je predvodnica Europe po biotehnološkim inovacijama. Ona je produžila zabranu GMO hrane do 2027. godine. S druge strane, u Španjolskoj i Portugalu, gdje vladaju blaži stavovi prema GMO hrani, zabilježeno je da su neki kukci razvili otpornost prema GMO kukuruzu, što posljedično dovodi do većeg korištenja pesticida i dodatne ugroze ekosustava. 

Borzan kaže da ju je iznenadio popis korporacija koje traže da na njihovim proizvodima ne bude navedeno da je sastavljen od GMO sirovina ili GMO namirnica.

- Potrošač mora znati što je u proizvodu i sam bi trebao odlučiti hoće li ili neće kupiti određeni proizvod, a ne da kupuje mačka u vreći. Imali smo slučaj da se u EU prodavao med na čijoj ambalaži je pisalo da je on mješavina izvan europskog i europskog meda pa se događalo da je 99 posto bio kineski, a 1 posto hrvatski. No uspjeli smo uvrstiti u zakon da se na svakoj ambalaži meda mora navesti odakle taj med potječe. Vidjet ćemo na koji način će po pitanju GMO hrane razmišljati većina u EU parlamentu - zaključuje Borzan. 

Ovaj programski sadržaj ostvaren je uz potporu i u suradnji s Europskim parlamentom. Za pripremu i sadržaj objavljenih vijesti odgovoran je isključivo HRT.