Na području KBC - a Zagreb trebala bi se graditi nova spalionica infektivnog i medicinskog otpada. U tijeku je javna rasprava o studiji njezinog utjecaja na okoliš. I dok iz KBC - a poručuju kako razloga za brigu nema, dio građana je zabrinut. Pokrenuli su Inicijativu "Stop spalionici Rebro" i online peticiju kojom su prikupili nekoliko tisuća potpisa. O svemu je bilo riječi u našoj emisiji "Gradska posla".
Unatoč zabrinutosti stanovnika, ravnatelj KBC - a Ante Ćorušić vjeruje da će, tijekom javne rasprave, s građanima naći zajednički jezik.
- Mislim da razloga za brigu nemaju. Preporuka Svjetske zdravstvene organizacije jest da se medicinski otpad zbrinjava na mjestu nastanka, dakle u krugu bolničke ustanove u kojoj je on nastao. Naime, sadašnji način odvoženja medicinskog otpada je sljedeći: kamioni ovlaštene tvrtke dolaze po medicinski otpad i navodno ga zbrinjavaju negdje u inozemstvu, na koji način, mi to ne znamo, ili termički, ili sterilizacijski, ali zbog mogućih incidentalnih situacija tijekom transporta, Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje baš taj točkasti model da se medicinski otpad zbrinjava na mjestu nastanka, to je bolnica - pojašnjava Ćorušić.
Cijelo postrojenje grijalo bi bolnicu, emisija stakleničkih plinova bila bi višekratno manja od dopuštenih vrijednosti, a uštede bi bile i do milijun eura, dodaje Ćorušić.
Iz Inicijative "Stop spalionici" smatraju da je projekt štetan. Naime, savjet Svjetske zdravstvene organizacije jest ovakva spalionica, ali u drugačijim uvjetima i ne u 21-vom stoljeću. Ne stoji ni argument o transportu, a zanimaju ih, kažu, i te silne uštede koje ravnatelj Ćorušić spominje.
- Njihov savjet su drugi načini koji su puno više održivi, poput autoklaviranja kao prva solucija, a umjesto spalionica, koje izlaze iz funkcije zadnjih 50 godina u Zapadnoj Europi. Spaljivanje je dokazano jako opasno za okoliš i zdravlje ljudi i to je savjet Europske unije i Europske komisije, ovo bi jedva grijalo Rebro, dakle, nije dovoljno i nije održivo - naglašava Iva Dim, članice Inicijative.
- Ne bih rekla ne u naš kvart ili ne u naš dio grada. Da, ali s adekvatnim rješenjima koja postoje i koja jesu preporuka Svjetske zdravstvene organizacije. Mislim da rješenje treba potražiti u strategiji i grada i države i da trebaju raditi ljudi koji nisu ni na koji način kompromitirani, kojima se vjeruje - nadovezala se njena kolegica Maris Špero.
- Dio građana smatra da spalionica kao takva tehnički nije možda toliki problem koliko je to izraz nepovjerenja prema onima koji tu spalionicu hoće napraviti. Ajde, dajte priliku, ostvarite povjerenje građana, odgovorite na pitanja građanima koja ih brinu, jer oni imaju ozbiljna pitanja je li ta studija napravljena kako spada, zašto se ne rade neki drugi modeli rješavanja i zašto baš to tu, a ne tamo gdje se planira izgradnja bolničke infrastrukture, kao što je to Blato, na primjer - rekao je predsjednik Vijeća gradske četvrti Maksimir Svibor Jančić.
Predstavljanje studije utjecaja na okoliš održat će se idućeg utorka u 12 sati u Radničkoj 80. Ukupna je vrijednost spalionice 4 milijuna 150 tisuća eura, a 85 posto financiralo bi se europskim sredstvima kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti.
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.