S Borovja stižu kritike Gradu radi planirane gradnje na zelenoj površini

Udruga OdBor - Održivo Borovje od Grada Zagreba traži izmjenu prostornog plana i obustavu planirane gradnje 11 zgrada na zelenoj površini. U udruzi tvrde da Grad nije odgovorio na preko tisuću prigovora stanovnika Borovja koji se odnosi na urbanistički plan uređenja "Borovje - zona jug".

Udruga OdBor - Održivo Borovje u petak je prozvala gradsku vlast zbog primjene različitih kriterija prostornog planiranja u prisavskim naseljima i zatražila obustavu Urbanističkog plana uređenja koji predviđa gradnju 11 stambenih zgrada na neizgrađenoj zelenoj površini.

- Godinama smo slušali kritike prenamjene zelenih površina, pretjerane gradnje bez infrastrukture i donošenja odluka bez građana. Park-šumu na Borovju u građevinsku zonu pretvorila je prethodna vlast. Današnja vlast ima priliku tu odluku ispraviti, ali umjesto toga koristi upravo tu prenamjenu kako bi realizirala svoj projekt, poručio je predsjednik udruge OdBor Domagoj Morić.

Morić je govorio o Urbanističkom planu uređenja (UPU) "Borovje - zona jug" kojim se planira izgradnja 11 stambenih zgrada s oko 600 stanova "na jednoj od posljednjih velikih cjelovitih zelenih površina Borovja".

Osim obustave aktualnog UPU-a, udruga OdBor zahtijeva izmjene prostornog plana kako bi ta površina ponovno dobila pretežito javno-parkovnu namjenu. Slično je učinjeno na Savici, napomenuli su, gdje je Grad Zagreb izmjenama Generalnog urbanističkog plan (GUP) dodatno proširio postojeći park tako što je dio zemljišta predviđen za stambenu gradnju prenamijenjen u javnu zelenu površinu.

- Nama je drago da Savica ima svoj park. Zelene površine treba štititi. I upravo zato pitamo - zašto je zelenilo na Savici vrijednije od zelenila na Borovju? Ako se ovdje građevinsko zemljište moglo prenamijeniti u park, zašto se na Borovju sedam hektara prostora izvorno zamišljenog kao park-šuma danas mora izgraditi, upitao je Morić.

Stanovnica Borovja Monika Puškarić naglasila je da nije problem u gradnji priuštivih stanova, nego u tome što su javni i infrastrukturni kapaciteti tog kvarta već sada ozbiljno opterećeni.

- Na osam tisuća stanovnika u Borovju i Savica Šancima, imamo dva liječnika opće prakse. Novoizgrađeni vrtić već formira listu čekanja, a kapaciteti škole i sa postojećim proširenjem su gotovo puni. Zgrade se posljednjih godina grade jedna uz drugu bez odgovarajućeg razvoja infrastrukture. Pitamo se kakav će život imati i postojeći i novi stanovnici ako na takvo stanje dodamo još 600 stanova i više od 1.700 ljudi, istaknula je Puškarić.

Dok Savica ima osam hektara javno dostupne zelene površine prema Savi, Borovju bi, realizacijom UPU-a, ostalo samo 1,7 hektara, ističe Puškarić. 

- Ne tražimo ništa više nego što imaju druga prisavska naselja. Tražimo iste kriterije, rekla je.

Od Grada također traže ravnomjernije raspoređivanje javne i priuštive stanogradnje na području cijelog Zagreba i stvarno uključivanje stanovnika Borovja u izradu novog urbanističkog rješenja.

- Ne može vrijediti jednom kvartu park, a drugom zgrade.. Prava građana na zelenilo i na kvalitetan život, ne smiju ovisiti o tome u kojem kvartu žive i tko živi u tom kvartu, rekao je predsjednik OdBora Morić.