Jeste li ikad posadili stablo? Evo zašto biste trebali

Oko 40 posto kopnenog pokrova teritorija Europske unije čine šume koje se protežu na 160 milijuna hektara odnosno 4 posto ukupnih svjetskih šumskih površina. Dvije trećine europskih šuma nalazi se u šest država članica (Švedska, Finska, Španjolska, Francuska, Njemačka i Poljska).

Šume su ključne za život na Zemlji jer upijaju CO2 iz atmosfere, a proizvode kisik bez kojeg nema života na Zemlji. Dom su mnogih životinjskih vrsta, a znanstveno je dokazano da boravak u šumi povećava mentalno zdravlje, puni pluća čistim zrakom i čini nas zadovoljnijima. Prepoznala je to i Finska koja je prije 9 godina u svoje domove zdravlja uvela šumske izlete kao sastavni dio terapija za pacijente. 

Europska komisija je 2021. donijela novu strategiju EU-a za šume do 2030., što je dio europskog zelenog plana, koji bi trebao pridonijeti postizanju jednog od glavnih cilja Unije - smanjenju emisije stakleničkih plinova za najmanje 55 posto do 2030. U toj se strategiji prepoznaje središnja i višenamjenska uloga šuma te doprinos aktera u šumarstvu i cijelog lanca vrijednosti koji se temelji na ostvarenju održivog i klimatski neutralnoga gospodarstva do 2050. te očuvanju živih i prosperitetnih ruralnih zajednica. 

Šume, nažalost, rapidno nestaju – što zbog prekomjerne sječe, što zbog klimatskih promjena, a što zbog sve učestalijih šumskih požara. Upravo su veliki požari koji su 2017. godine pogodili hrvatsku obalu i uništili veliki broj stabala bili povod za pokretanje najveće volonterske akcije pošumljavanja opožarenih područja u Europi – popularne Boranke. Kampanju je osmislio i pokrenuo Savez izviđača Hrvatske, a za koju su 2020. godine dobili veliko priznanje, nagradu “Europski građanin”, koju Europski parlament dodjeljuje najboljim inicijativama i organizacijama za iznimna postignuća u promicanju europskih vrijednosti.

Kako je nastala Boranka?

- U sklopu kampanje osmislili smo specifični alat - Boralice, male pastelice koje smo napravili od borova koji su izgorjeli u tim požarima. Do danas smo ih podijelili više od 200 tisuća i na taj način potičemo građane, osobito one najmlađe, da nacrtaju svoja stabla, to fotografiraju i učitaju ih na našu web stranicu. Za svako tako stablo posađeno u virtualnu šumu naši izviđači i ostali volonteri na požarištu su posadili jedno drvo. Nama je već prva godina kampanje, 2018., bila pravi boom. Srušila nam se web stranica, koja istovremeno može primiti 10 tisuća takvih crteža, a mi smo ih u prvoj godini primili više od 50 tisuća. Tu su se vrlo brzo uključile škole, vrtići i druge obrazovne institucije. Vrlo brzo smo krenuli i u suradnju s Hrvatskim šumama, koje nam osiguravaju sadnice. Jer te 2017. godine izgorjelo je stabala koliko ih stane primjerice u cijelu Varaždinsku županiju - ispričao je za Europlan Dan Špicer, poslovni direktor Saveza izviđača Hrvatske. 

U Boranki je do danas sudjelovalo više od 11 tisuća volontera koji su posadili oko 130 tisuća novih stabala. Kampanja je, uz nagradu Europski građanin, osvojila brojne druge nagrade i priznanja. No Savez izviđača nije stao na tome. Na tragu strateškog usmjerenja EU-a, pokrenuli su novi projekt - CO2mpensating by planting. Riječ je o programu neutralizacije ugljičnog otiska u Hrvatskoj i regiji pošumljavanjem. U sklopu njega nastala je edukativna kampanja - Šumoborci. 

-  Taj program pokrenuli smo kako bismo zasadili stabla diljem kontinentalne Hrvatske. Sjetimo se prošlogodišnje srpanjske oluje, koja je prošla kroz nekoliko europskih država. Samo u Slavoniji porušila je oko 3,5 milijuna kubika uglavnom starih stabala. Osim silovitih klimatskih promjena, imamo i uvezene nametnike koji napadaju naša autohtona stabla, tako da je posla mnogo - poručuje Špicer. 

Šumoborci su usmjereni i na osvještavanje građana o važnosti stabala i šuma, uključivanjem u ovakve volonterske akcije. 

- Educiramo građane i o negativnom utjecaju našeg ugljičnog otiska. Šume su naš najbolji saveznik u borbi protiv klimatskih promjena. One su ključne u održavanju prirodne ravnoteže na planetu. Matematički izračuni govore da bi  jedan prosječni hrvatski građanin za života trebao posaditi barem 150 stabala kako bi neutralizirao svoj ugljični otisak. Sad razmislite koliko to je građana u Hrvatskoj, Europi ili u svijetu. A to je samo ona količina stabala koja ne podrazumijeva svu industriju, promet i druge zagađivače koji proizvode emisije štetnih plinova. To je ono što želimo da ljudi, kroz naše volonterske akcije, shvate. Jer ako tijekom života zasadite barem jedno stablo, učinili ste mnogo - zaključuje Špicer. 

Ovaj programski sadržaj ostvaren je uz potporu i u suradnji s Europskim parlamentom. Za pripremu i sadržaj objavljenih vijesti odgovoran je isključivo HRT.