Objavljeno tko je hakirao KBC Zagreb - traže otkupninu

Ruski hakeri izveli su kibernetički napad na KBC Zagreb i tražili otkupninu - potvrdili su iz Vlade i ministarstva. U tijeku je opsežno forenzičko istraživanje, a premijer Andrej Plenković poručuje kriminalcima da neće pristati na njihove ucjene. Pitanje je i dalje otvoreno - kojim podacima raspolažu hakeri?

Nakon što je sinoć na društvenim mrežama objavljeno da je hakerska skupina LockBit 3.0 odgovorna za prošlotjedni napad na najveći klinički bolnički centar u Hrvatskoj, ministar zdravstva Vili Beroš potvrdio je da su napadači ruski i da su tražili otkupninu. Hakeri novac navodno traže do 18. srpnja, i to u zamjenu za podatke o pacijentima, pregledima, operacijama, organima i donorima, liječničkim istraživanjima, podacima iz banke tkiva i o zaposlenicima.

- Ta teroristička organizacija postavila je određene uvjete, međutim, stav međunarodnih institucija koje rade protiv takvih aktivnosti, kao i stav Vlade RH, jest da se s kriminalcima ne razgovara po tom pitanju, tim više što nisu dostavljeni podaci koji bi, sa sigurnošću, pokazali da oni posjeduju bilo kakve podatke hrvatskih građana - istaknuo je Beroš.

 Predsjednik Vlade Andrej Plenković poručio je hakerima da novac neće dobiti.

- Nema nikakve šanse da bilo koja državna institucija bude ucijenjena na bilo koji način. Neće dobiti ništa od Hrvatske, Hrvatska ne pristaje na ucjene kriminalaca.

Čest je slučaj da hakeri nakon napada traže novac u zamjenu za osjetljive informacije ili onemoguće rad ustanove koju su napali, objašnjava stručnjak za informacijsku sigurnost Alen Delić.

- Ako bolnica ima sposobnost nastaviti poslovati, odnosno da pacijenti mogu nastaviti dobivati usluge, to znači da bolnica ima sve svoje podatke. Preostalo je samo to da je netko došao do osjetljivih podataka koje mogu negdje objaviti. To nismo uobičajeno vidjeli, češće smo imali slučajeve gdje se samo zaključaju podaci.

Delić je rekao i da su hakerski napadi postali svakodnevica.

- To doista jest često i ne bih njima pridavao veliku pažnju, jer jedno od djelovanja određenih skupina može biti zavaravanje medijskog prostora. Ono što mi znamo, i kod ove i kod sličnih skupina, one djeluju da se neformalno i formalno udruže, kad kažem formalno mislim pod utjecajem neke druge države - imaju financijska sredstva i resurse da razvijaju maliciozne alate i njima napadaju različite države - i, vidjeli smo u posljednjih nekoliko godina, ostvaruju veliku dobit. Možda jest bitno reći da se u posljednje vrijeme događa da određene skupine objave informaciju da imaju neke podatke, a na kraju se ispostavi da nemaju. To je igra mačke i miša.

Dok se ova opasna "igra" nastavlja, iz Vlade tvrde da na njezinom raspletu rade hrvatske i međunarodne - europske i američke institucije. Na građane, pak, apeliraju da osjetljive podatke svojih sugrađana, iz etičkih razloga, ne čitaju - ako na njih, slučajno, naiđu na internetu.